Foto: Unsplash
Veliki koralni greben nije uvršten na UNESCO listu ugrožene svjetske prirodne baštine. Australijanci su pozdravili nacrt donijete odluke, ali time nije okončana borba oko statusa ovog lokaliteta.
Nacrt odluke Komiteta za svjetsku baštinu Uneska da Veliki koralni greben ne uvrsti na Listu ugrožene svjetske baštine donio je privremeno olakšanje Australiji, ali stručnjaci upozoravaju da osnovne prijetnje, prije svega klimatske promjene, i dalje ostaju neriješene.
Vijest iz Uneska pozdravljena je u Australiji. Nacrt odluke, koji će biti formalno razmatran u julu, priznaje „kontinuiranu posvećenost i pojačane napore“ australijske vlada i Kvinslenda. Ovo je trenutak predaha za prirodno čudo koje je godinama na ivici.
Australijska vlada godinama lobira da se Veliki koralni greben ne nađe na Uneskovoj listi ugrožene svjetske baštine, jer je od velikog značaja za nacionalni turizam Australije. Greben godišnje donosi više od šest milijardi dolara prihoda i privlači skoro dva miliona posjetilaca.
Veliki koralni greben proteže se duž sjeveroistočne obale Australije na prostoru od oko 2.400 kilometara, u saveznoj državi Kvinslend.
Olakšanje, ali i oprez
Ministarka za životnu sredinu Mari Vot izjavila je da nacrt priznaje napore Australije, ali da „ima još posla koji treba da se uradi“. Pomoćnica ministra turizma Nita Grin bila je „veoma zadovoljna“, naglašavajući ekonomski značaj grebena, koji podržava 77.000 radnih mjesta i doprinosi australijskoj ekonomiji sa više od devet milijardi australijskih dolara godišnje.
Ovaj argument bio je jedan od glavnih pokretača intenzivnog lobiranja Australije da se greben zadrži van liste, zbog straha od ekonomskog udara na turizam koji privlači više od dva miliona posjetilaca godišnje. Od 2014. godine, savezna i državna vlada uložile su više od pet milijardi dolara u njegovo očuvanje.
„Lista svjetske baštine u opasnosti“ uspostavljena je Konvencijom iz 1972. godine kako bi se alarmirala međunarodna zajednica i mobilisala podrška za ugrožene lokalitete. Međutim, države često doživljavaju uvrštavanje na ovu listu kao odluku koja može da nanese štetu ekonomiji.
Iako Unesko tvrdi da lista nije sankcija, ova percepcija dovela je do političkog otpora. Sam proces odlučivanja, koji uključuje Komitet od 21 države članice, u prošlosti je bio kritikovan zbog politizacije, jer se preporuke stručnjaka ponekad odbacuju uslijed snažnog lobiranja.
Slučaj Velikog koralnog grebena često se navodi kao primjer. Uprkos sedam masovnih izbjeljivanja korala od 1998. godine, Komitet je više puta odlagao odluku, opredjeljujući se za pristup reaktivnog praćenja. Ova strategija može služiti i kao sredstvo strateškog usklađivanja, podstičući države na akciju bez pribjegavanja politički osjetljivom uvrštavanju.
Bitka koja još nije dobijena
Uprkos pozitivnom nacrtu, tijelo UN izrazilo je „krajnju zabrinutost“ zbog opadanja koralnog pokrivača nakon masovnih izbjeljivanja 2024. i 2025. godine. „Iako je otpornost grebena i dalje očigledna, njegova sposobnost da se oporavi i izdrži takve događaje sve je više ugrožena“, navodi se u dokumentu. Izvještaj priznaje da greben „ostaje pod ozbiljnom prijetnjom“ i naglašava da su „hitna i održiva akcija“ apsolutni prioritet.
Konzervatorske grupe dijele ovu zabrinutost. Lisa Šindler iz Australijskog društva za očuvanje mora istakla je da odluka ne znači da je problem rješen. „Da Australija i Kvinslend imaju savršenu ocjenu, Unesko bi rekao: ‘Posao je obavljen, hvala, ne moramo se više viđati’“, rekla je Šindlerova. „Činjenica da su Australiji dali samo dvije godine do sljedećeg izvještaja pokazuje da mjere nisu dovoljne.“ Komitet je zatražio punu procjenu najnovijih izbjeljivanja i novi izvještaj o napretku do 2028. godine, što pokazuje da najveći svjetski koralni ekosistem ostaje pod intenzivnim nadzorom.
Predah koji je Unesko odobrio je krhak. Sam nacrt odluke poziva Australiju da postavi ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija kako bi se ograničio porast temperature i direktno ublažio uzrok izbjeljivanja. Iako se odluka u diplomatskom smislu može smatrati pobjedom, Australija se suočava sa neospornom naučnom realnošću: dugoročni izgledi za Veliki koralni greben ostaju „veoma loši“. Pravi test neće biti izbjegavanje uvrštavanja na listu, već sposobnost da se ovaj nezamjenjivi ekosistem očuva za buduće generacije.