Novi naučni nacrt za borbu protiv klimatskih promjena, zagađenja i sve bržeg gubitka biljnih i životinjskih vrsta pokazuje kako se može završiti samoubilački rat svijeta protiv prirode, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
„Čovječanstvo vodi rat sa prirodom. Ovo je besmisleno i samoubilački”, napisao je Guterres u predgovoru izvještaja Programa UN-a za okolinu, objavljenog u četvrtak.
“Posljedice naše nepromišljenosti već su očite u ljudskoj patnji, visokim ekonomskim gubicima i ubrzanoj eroziji života na Zemlji“, dodao je.
Guterres je također rekao da klimatska, kao i kriza biološke raznolikosti, te zagađenje svake godine ubijaju milione ljudi i ostavljaju planetu oštećenom.
‘Budućnost s niskim udjelom ugljika’
“Ali [izvještaj] nas također vodi na sigurnije mjesto pružajući mirovni plan i program poslijeratne obnove”, napisao je Guterres.
Između ostalog, u izvještaju se preporučuje da se više od pet hiljada milijardi dolara godišnjih subvencija sektorima poput fosilnih goriva i industrijske poljoprivrede, ribarstva i rudarstva, preusmjeri kako bi se ubrzao prelazak na budućnost s niskim udjelom ugljika i obnovila priroda.
Vlade bi također trebale gledati dalje od ekonomskog rasta kao pokazatelja uspješnosti, te uzeti u obzir vrijednost očuvanja ekosistema, navodi se u izvještaju.
Cilj je potaknuti vlade na ambicioznije korake na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu u novembru i tokom paralelnih razgovora radi dogovora o novom globalnom paktu o očuvanju biološke raznolikosti.
Budući da su zemlje pokrenule pakete za ekonomski oporavak kao odgovor na pandemiju korona virusa, autori su se nadali da će njihovi propisi potaknuti koordiniraniju akciju za brzu transformaciju destruktivnih industrijskih i finansijskih sistema.
No, Robert Watson, vodeći autor izvještaja, rekao je Al Jazeeri da postoje mnogi interesi koji zaustavljaju akciju.
„Imamo subvencije za poljoprivredu, energiju ili fosilna goriva, što je pogrešno. One potiču upotrebu fosilnih goriva i upotrebu loših poljoprivrednih praksi“, rekao je.
Milion vrsta pred istrebljenjem
„Mislim da većina vlada shvata da klimatske promjene utječu na sigurnost hrane i vode, ljudsko zdravlje i boru protiv siromaštva“, kaže Watson.
Izvještaj je naglasio ono što je koautorica izvještaja Rachel Warren sa Univerziteta Istočna Anglia nazvala “zastrašujućom statistikom“:
- Zemlja je na putu zagrijavanja od dodatnih 1,9 stepeni Celzija, znatno više nego što su države dogovorile u Pariskom klimatskom sporazumu.
- Oko devet miliona ljudi godišnje umire zbog zagađenja.
- Istrebljenje prijeti milionu biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, od oko osam miliona, koliko ih ima.
- Oko 400 miliona tona teških metala, otrovnih supstanci i ostalog industrijskog otpada izbaci se u Zemljine vode svake godine.
- Više od tri milijarde ljudi pogođeno je degradacijom zemljišta, a samo 15 posto močvara na Zemlji ostaje netaknuto.
- Oko 60 posto ribljeg fonda lovi se na maksimalnom nivou. Postoji više od 400 „mrtvih zona“ osiromašenih kisikom, a zagađenje mora plastikom se od 1980. godine povećalo za deset puta.