Ilustracija
Napori Ujedinjenih naroda da svemirskim satelitima otkriju isticanja metana sa infrastruktura fosilnih goriva rezultirati su otkrićem 127 velikih oblaka tog plina na četiri kontinenta, o čemu su obaviještene nadležne vlade, navodi se u novom izvještaju.
Emisije stakleničkih plinova uslijed izgaranja fosilnih goriva odgovorne su za približno trećinu globalnog zagrijavanja planete, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Program UN-a za okolinu (UNEP) uspostavio je 2021. godine Sistem upozorenja i odgovora na metan (MARS), u okviru obećanja koje je preuzelo više od 150 država da smanje emisije metana za 30 posto do 2030. godine.
U novom izvještaju UNEP kaže da je sistem bio potpuno operativan i opskrbio je kompanije i vlade satelitskim snimcima koji pokazuju isticanje metana sa infrastruktura fosilnog goriva – nekoliko metričkih tona metana na sat.
“Svaki kilogram metana je važan, no sa naših satelitskih snimaka vidimo izuzetno velike emisije”, kazao je Manfredi Caltagirone, čelnik UNEP-ovog Opservatorija za emisije metana.
Ograničiti isticanje metana smanjenjem rutinskog spaljivanja plina u procesu proizvodnje nafte na ležištima nafte i plina jedan je od najbržih načina da se smanje emisije tog plina, koje su često nevidljive golim okom te najčešće bez mirisa.
Satelitski snimci zabilježili su 127 najvećih isticanja metana u 2023. godine, od kojih su neki oblaci, čini se, bili kratkotrajni i zato ih je bilo teško pratiti, navodi MARS, koji sarađuje s nacionalnim vladama.
Takve superemisije odgovorne su za osam do 12 posto emisija metana iz industrije nafte i plina.
Jedan takav oblak u Argentini otkriven u martu 2023. godine emitirao je 5,8 metričkih tona metana na sat, navodi se u izvještaju.
Ta količina odgovara emisijama 100 putničkih vozila u godini.
MARS je na curenje upozorio argentinsku vladu, koja je reagirala, navodi se, ali nejasno je kako je “začepljeno” ostalih 126 isticanja, kaže Caltagirone.
Agencije