Globalna godišnja potrošnja za zaštitu i obnovu prirode treba da se utrostruči u ovoj deceniji, na gotovo 350 milijardi dolara do 2030. godine, poručuju Ujedinjeni nacije u izvještaju objavljenom u četvrtak.
U dokumentu pod nazivom “Stanje finansija za prirodu”, UN navodi da globalni izdaci za te namjene treba nakon toga dodatno da se povećaju na 536 milijardi dolara godišnje do 2050, i poziva na promjenu načina razmišljanja među finansijerima, preduzećima i vladama, prenosi Fondacija Thomson Reuters.
Prema izvještaju, u kojem se razmatraju pitanja kako riješiti planetarnu krizu s klimatskim promjenama, biodiverzitetom i degradacijom zemljišta, procjenjuje se da će do sredine ovog stoljeća biti potrebno gotovo 8.000 milijardi dolara investicija za zaštitu prirodnih sistema, prenosi Tanjug.
Koautor izvještaja Ivo Mulder, koji vodi jedinicu finansija za klimu u Programu UN-a za životnu sredinu (UNEP), kaže da finansijski tokovi treba da djeluju sa prirodom, a ne protiv nje.
“Ovdje se radi o prilici da sagledate kako možete da nastavite poslovanje, kako države mogu da nastave ekonomski da rastu, a da se to čini na pravedniji i održiviji način. To nije nemoguće”, dodao je on.
Godišnje investicije
Godišnje investicije u prirodu, ne računajući novac koji je obećan a još nije isporučen, iznosile su 133 milijarde dolara u 2020. godini, navodi se u izvještaju i precizira da se 86 posto od te sume odnosi na ulaganja javnih fondova, a ostatak čine privatna finansiranja.
Državna potrošnja se uglavnom odnosila na zaštitu biodiverziteta, obnovu šuma i tresetišta, regenerativnu poljoprivredu i očuvanje voda, dodaje se u izvještaju u čijoj su izradi, pored UNEP-a, učestvovali i Svjetski ekonomski forum i Inicijativa o ekonomskoj degradaciji zemljišta.
U zaključku se pozivaju vlade da uključe mjere za zaštitu biološke raznolikosti i klime u svoje pandemijske pakete podsticaja, uz opasku da potrebna sredstva za prirodu čine samo 2,5 posto od projektiranih troškova za ekonomski oporavak od COVID-a 19 širom svijeta.