Bijela rijeka, foto: WWF Adria
Dam Removal Europe (DRE), pod vodstvom Svjetske fondacije za migraciju riba (WFMF), s regionalnim partnerima pokreće projekt za povećanje razmjera uklanjanja brana u Jugoistočnoj Europi. U Hrvatskoj će NP Plitvička jezera u saradnji s WWF-om ukloniti brane s Bijele rijeke.
Preko 1,2 miliona brana prekida slobodan tok evropskih rijeka, a pri tome je više od 156 000 njih zastarjelo. Jedna od brojnih štetnih posljedica brana je značajan gubitak bioraznolikosti. Dokaz tome je izvještaj koji govori o padu populacija slatkovodnih migratornih riba u Evropi za čak 93 %. Uz značajan ekološki uticaj, zastarjele barijere prijete i ljudskoj sigurnosti. Kako dosežu kraj svog životnog vijeka, tako se povećava rizik od njihovog urušavanja. Tome pridonosi i nedostatak održavanja, kao i nepostojanje odgovarajućih planova sigurnosti. Nedavni primjeri takvih opasnosti za ljude su urušavanje dviju brana u Libiji prošlog mjeseca ili djelimično pucanje brane u Norveškoj tokom ljeta.
Klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji, poput poplava, pridonose većem riziku od urušavanja zastarjelih brana. Iako postoje preventivna rješenja koja mogu djelomično smanjiti rizik, najučinkovitiji način izbjegavanja urušavanja brana je njihovo uklanjanje. Posljednji godišnji izvještaj Dam Removal Europe potvrđuje da je uklanjanje brana učinkovit alat za obnovu prirode prikazujući rekordan broj prijavljenih uklonjenih brana već drugu godinu zaredom.
Kako bi zaštitila i naše rijeke, regionalna podružnica svjetske organizacija za zaštitu prirode – WWF Adria uključila se u inicijativu uklanjanja brana širom Europe Dam Removal Europe (DRE), koju je inicirala Svjetska fondacija za migraciju riba (WFMF). Iako se naša regija može pohvaliti nekima od posljednjih rijeka slobodnog toka, neodržive aktivnosti poput gradnje malih hidroelektrana pretvaraju ih u mrtve kanale. Glavni je cilj ubrzati uklanjanje brana u regiji, a neki od očekivanih rezultata su uključivanje ove teme na politički dnevni red i poboljšanje zakonodavstva, stvaranje i širenje pozitivne slike o obnovi rijeka, stvaranje prilika za uklanjanje brana u regiji i osiguravanje potrebne stručnosti i alata za provođenje ovakvih projekata. To će dovesti do povećanja svijesti o uklanjanju brana u vladama, kod upravitelja rijeka i opšte javnosti, što će rezultirati većim razumijevanjem koristi uklanjanja brana.
„Hrvatska je zemlja bogata rijekama i riječnom bioraznolikošću. Međutim, ogroman broj postojećih, ali i planiranih barijera predstavlja stvarnu opasnost – ne samo za našu zemlju, nego za cijelu regiju. Naš je cilj u Hrvatskoj ukloniti što veći broj barijera, a krenut ćemo od u Nacionalnog parka Plitvička jezera, gdje Park već dugi niz godina radi na uklanjanju barijera s Bijele rijeke.“ – poručuje Matea Jarak iz WWF Adrije.
„Park će, u suradnji s WWF-om, na proljeće ukloniti osam postojećih, ali nefunkcionalnih barijera čime će se osigurati njezin neprekinuti tok i omogućiti sigurna migracija ugroženoj vrsti slatkovodnih riba – dunavskoj pastrvi. Tako će se doprinijeti očuvanju Plitvičkih jezera koja su ne samo naše nacionalno blago, već i UNESCO-va baština“, poručuje Kazimir Miculinić iz NP Plitvička jezera.
Još jedan važan aspekt ovog projekta usredotočen je na ekonomska ograničenja uklanjanja brana, s ciljem identifikacije i oslobađanja drugih izvora finansiranja za njihovo uklanjanje. Svi navedeni rezultati trebali bi dovesti do uklanjanja većeg broja zastarjelih brana u regiji i naknadne obnove rijeka jugoistočne Europe koje imaju veliku važnost za bioraznolikost.
„Oduševljeni smo što možemo podržati ovaj ambiciozan međunarodni projekt. Želja nam je potaknuti još projekata uklanjanja brana na ovom području Evrope“, rekao je Jack Foxall, izvršni direktor European Open Rivers Programme. „Adresiranjem nekih prepreka kod uklanjanja brana i proaktivnim olakšavanjem stvaranja novih inicijativa za njihovo uklanjanje, ovaj projekt pruža veliki potencijal za ubrzavanje uklanjanja brana na jugoistoku Evrope, čime pridonosi obnovi toka evropskih rijeka i zaštiti bioraznolikosti.“
Četiri pilot zemlje otvaraju put – Hrvatska, Grčka, Rumunjska i Slovačka, ali očekuje se da će koristi i rezultati postignuti projektom prijeći granice i proširiti se na susjedne zemlje. Projekt kreće taman u vrijeme donošenja Uredbe o obnovi prirode i nadamo se da će entuzijazam stvoren oko te uredbe otvoriti vrata i koristima uklanjanja brana za značajne promjene na jugoistoku Evrope i šire.
Trogodišnji projekt „Povećanje razmjera uklanjanja brana: plan implementacije za Jugoistočnu Evropu“ provodi se uz podršku organizacija Fauna & Flora, MedINA u Grčkoj, Wetlands International (WI), European Rivers Network (ERN), WWF Adria, WWF Nizozemska i WWF Slovačka. Projekt finansira European Open Rivers Programme.
WWF Adria / Ekovjesnik