Foto: Profimedia
Skoro tri od četiri osobe na planeti u narednih dvadeset godina mogle bi da se suoče sa rapidnim povećanjem ekstremnih temperatura i padavina ukoliko svijet nastavi da oslobađa gasove koji zagrijevaju atmosferu dosadašnjim tempom.
To je oko 5,6 milijardi stanovnika.
Sa druge strane, ako se emisije drastično smanje, u skorijoj budućnosti rizik od ekstremnog vremena nadvio bi se nad oko 20% globalne populacije, odnosno 1,5 milijardi ljudi, piše Klima101.
Ipak, to je najbolji scenario i odvija se pod premisom ambicioznog ublažavanja klimatskih promjena koji – barem trenutno – ne predstavlja našu realnost.
Ovo pokazuju rezultati novog istraživanja koji je predvodio vodeći norveški institut za istraživanje klime CICERO uz podršku Univerziteta u Redingu (inače, upravo sa tog univerziteta dolazi naučnik koji je izumio klimatske štrafte, profesor Ed Hokins).
U svjetlu globalnog zagrijevanja, izazvanog sagorijevanjem fosilnih goriva, vremenski uslovi na koje smo navikli ubrzano se mijenjaju.
Ipak, jedno bitno pitanje ostaje nedovoljno istraženo: koliko su ove promjene zapravo brze u različitim zemljama?
Koristeći različite simulacije klimatskih modela, studija otkriva da će – u slučaju visokih emisija – veliki dijelovi tropskih i suptropskih područja, a koje naseljava 70% čovječanstva, doživjeti snažne kombinovane promjene ekstremnih temperatura i padavina u predstojećim decenijama.
U prognozama dominiraju temperaturni ekstremi, pri čemu će većina ljudi doživjeti neuobičajene stope zagrijevanja. Ipak, primjetan je i trend povećanja ekstremnih padavina, a u tome se, između ostalog, ističu južna i istočna Azija i ekvatorijalna Afrika.
Mnogi od pogođenih regiona, u kojima se predviđaju najbrže promjene, zahvataju zemlje sa niskim prihodima koje su posebno osjetljive na uticaje ekstremnih vremenskih prilika.
Nažalost, kako se navodi, neke od tih promjena neizbježne su čak i ako dođe do velikog smanjenja emisija.
Uz snažne napore da se porast temperature zauzda u skladu sa Pariskim sporazumom, oko petine čovječanstva bilo bi ugroženo (1,5 milijardi ljudi). Najozbiljnije posljedice bile bi ograničene na Arapsko poluostrvo i jug Azije.
„Jedini način da se izborimo sa ovim jeste da se pripremimo za situaciju sa mnogo većom vjerovatnoćom ekstremnih događaja bez presedana, već u narednoj deceniji ili dvije”, zaključuju autori, zabrinuti oko potencijalnih smrtnih ishoda usled klimatskih promjena, npr. tokom toplotnih talasa ili poplava poput aktuelnih u centralnoj i istočnoj Evropi.
Dakle, pored ambicioznije borbe protiv klimatskih promjena, ovi naučni nalazi trebalo bi da nas podstaknu i na prilagođavanje na izmijenjene klimatske uslove.