, apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena){kind=link}
Foto: klix.ba
Uzmite samo posljedice ove godine: najtoplija zima u historiji (135 godina hidrometeoroloških mjerenja u BiH), apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena u Zenici, ljeto sa sva tri mjeseca rekordno topla, suša tokom ljeta i jeseni, potom poplave i najgore od svega 27 žrtava. Svima je jasno da su nekadašnji ekstremi postali nova klimatološka normala.
Najbolji načini za rješavanje pitanja prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i ublažavanju šteta i posljedica od njih tema je još jednog summita svjetskih lidera o klimatskim akcijama u Bakuu (Azerbejdžan).
Izazovi u budućnosti
A posljedice su tu već godinama, jer su ekstremne vremenske prilike u porastu, a prosječne globalne temperature dostižu nivoe bez presedana. A zašto je to tako i kako se klimatske promjene odražavaju na našu zemlju, objašnjava klimatolog Bakir Krajinović. Prema njegovim riječima, emisije stakleničkih gasova iz godine u godinu premašuju rekorde, pa tako i 2023. godine na globalnom nivou imamo nove rekorde, koji u konačnici ubrzavaju porast globalne temperature zraka.
– Kako i sam generalni sekretar Ujedinjenih nacija kaže sa sigurnošću od 85 posto, u narednih pet godina premašujemo famoznu granicu od 1,5 stepeni Celzijusa postavljenu u Parizu 2016, kada je dogovoren najvažniji sporazum o klimatskim promjenama. U Bosni i Hercegovini temperatura još brže raste i te promjene su još izraženije nego na globalnom nivou. Posljedice ovih promjena su velike oscilacije vremenskih uslova, kako globalno, tako i kod nas u BiH. Danas proživljavamo posljedice porasta globalne temperature od 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period, a tek nas očekuju veliki izazovi, ističe Krajinović.
Svi scenariji ukazuju na to da će do kraja 2100. godine taj porast biti daleko veći – između 4 i 5 stepeni.
– Uzmite samo posljedice ove godine: najtoplija zima u historiji (135 godina hidrometeoroloških mjerenja u BiH), apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena u Zenici, ljeto sa sva tri mjeseca rekordno topla, suša tokom ljeta i jeseni, potom poplave i najgore od svega 27 žrtava. Svima je jasno da su nekadašnji ekstremi postali nova klimatološka normala, tvrdi on.
A na samitu je i ove godine primarni fokus na finansiranju procesa smanjenja emisija stakleničkih plinova. Krajinović pojašnjava kako se može smanjiti emisija: “Industrija, saobraćaj, poljoprivreda i drugi veliki zagađivači moraju nastaviti sa radom, od toga živimo i bez toga neće opstati ni jedno društvo na Zemlji, pa ni naše. Ulaganje u sve segmente društva kako bismo smanjili emisiju stakleničkih gasova je prioritet. Filterima i naprednom tehnologijom trebamo unaprijediti privredu, te je učiniti zelenijom. Već je tehnologija poznata, metode su u primjeni, sve više koristimo obnovljive izvore energije i sve to pomaže da smanjimo emisije. Ono što još nedostaje jeste veći zamah i pravednija tranzicija”.
A šta mi kao mala zemlja možemo uraditi da doprinesemo rješenju?
Nespremni za nedaće
– Mi u Bosni i Hercegovini moramo konstantno raditi na smanjenju emisije iako u globalnim okvirima doprinosimo sa 0,1 posto emisija, po glavi stanovnika naše emisije GHG je u vrhu najvećih zagađivača planete. Međutim, ono što moramo jeste graditi i izgraditi otporno društvo na sve ekstreme koje smo iskusili u prošlosti. Jednom što je priroda ponudila kao lekciju i opomenu moramo ozbiljno shvatiti i naučiti, jer uz klimatske promjene u budućnosti ti ekstremi se očekuju sve češće i uz sve izraženiji intenzitet, govori Krajinović.
Podsjeća da BiH ima kompleksan reljef, na malom prostoru raznovrsnu klimu, a ekstremi koji prijete našem društvu su mnogobrojni.
– Kada živite godinama u umjerenim klimatskim uslovima i kada ti uslovi postaju ekstremni, onda društvo nije spremno na nedaće koje donose klimatske promjene, zaključuje.