Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Velika mikroplastika pluta i skuplja se na površini, dok se nevidljiva mikroplastika širi putem vodenog stupa te je gutaju brojne životinje i organizmi, utvrdili su naučnici.
„Alarmantne“ količine mikroplastike pronađene su u većim rijekama širom Evrope, upozorili su naučnici u 14 studija objavljenih u časopisu The Journal of Environmental Science and Pollution Research.
„Zagađenje je prisutno u svim obrađenim evropskim rijekama“, rekao je francuski naučnik Jean-François Ghiglione, koordinator sveobuhvatne operacije na devet značajnih rijeka – od Temze do Tibera.
„Alarmantno“ zagađenje od prosječno „tri čestice mikroplastike po kubnom metru vode“ je primijećeno u svim rijekama obuhvaćenim istraživanjem, prenosi AFP.
Daleko je to od 40 čestica mikoroplastike zabilježenih u 10 najzagađenijih rijeka na svijetu. Na prvom je mjestu Žuta rijeka, potom Yangtze, Mekong, Ganges, Nil, Ind, Amur, Biserna rijeka i Hai He koje natapaju zemlje s najvećom proizvodnjom plastike na svijetu i najvećom količinom procesuiranog plastičnog otpada. No, to ne uključuje količinu vode koja protječe.
Masa nevidljive plastike znatno veća
U Roni kod francuskog grada Valencea, brzi tok znači da „svake sekunde proteče 3.000 čestica plastike“, dok ih Sena u Parizu broji gotovo 900 po sekundi, rekao je Ghiglione.
„Masa golim okom nevidljive plastike je značajnija od vidljive plastike“, rekao je Ghglione, što je rezultat koji je je „iznenadio“ naučnike. To su potvrdila analitička otkrića to
kom istraživanja započetih 2019.
„Velika mikroplastika pluta i skuplja se na površini, dok se nevidljiva mikroplastika širi putem vodenog stupa te je gutaju brojne životinje i organizmi“, pojašnjava Ghiglione, voditelj odjela za morsku mikrobijalnu ekotoksikologiju u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS).
Uzorci vode su uzeti u ušćima Elbe, rijeka Ebro i Garone u Španiji, te Loire, Rone, Rajne, Sene, Temze i Tibera. Uzorke je prikupilo 40-ak hemičara, biologa i fizičara iz 10 naučnih laboratorija.
„Mikroplastika je manja od zrna riže“, objasnila je Alexandra Ter Halle, hemičarska s CNRS-a u Toulouseu. Čestice su manje od pet milimetara, a najmanje nisu vidljive golim okom.
Radi se o česticama sintetskih tekstilnih vlakana koja se otpuštaju pranjem odjeće te mikroplastici od autoguma ili mikroplastici koja se otpušta prilikom otvaranja čepova na plastičnim bocama.
Otkrivene i zarazne bakterije
Naučnici su također u riječnim vodama otkrili plastične pelete otporne na toplinu i hemijske korozije, uključujući polietilen (PE), polipropilen (PP), ojačani polipropilen (RPP), polivinil klorid (PVC), klorirani polivinil klorid (CPVC) i poliviniliden fluorid (PVDF).
U jednoj studiji je otkrivena zarazna bakterija na mikroplastici u francuskoj Loiri, koja može kod ljudi izazvati infekcije.
Još jedno neočekivano otkriće je da četvrtina mikroplastike u rijekama nije došla od otpada već od industrijskih plastičnih peleta. Te granule, nazvane „sirenine suze“, mogu se naći rasute po plažama nakon pomorskih incidenata, prenosi Hina.
Ghiglione upozorava da ovo što vidimo je rašireno zagađenje koje u rijeke „dolazi od svuda“.
„Naša naučna međunarodna koalicija, dio međunarodnih pregovora pod okriljem UN-a o smanjenju zagađenja plastikom, poziva na značajno smanjenje proizvodnje primarne plastike jer znamo da je proizvodnja plastike direktno povezana sa zagađenjem“, rekao je Ghiglione.
Izvor: Agencije