Subota, 21 Decembra, 2024

Tužbama i prijetnjama pokušavaju se zaustaviti pokreti koji čuvaju zajedničko dobro od okupacije

Foto: Pusti me da tečem

Nakon trogodišnje borbe naroda doline Neretvice protiv realizacije projekta izgradnje 15 malih hidroelektrana na slivu ove rijeke i izvjesnog raskida ugovora o koncesiji zaključenog između Općine Konjic/Grada Konjica i Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, pokret „Neretvica – Pusti me da tečem“ suočio se s novim pritiscima od strane ovog javnog preduzeća.

Pravna služba JP Elektroprivreda BiH polovinom augusta 2021. godine podnijela je krivičnu prijavu protiv Udruženja građana „Neretvica – Pusti me da tečem“ i NN lica zbog, kako su naveli u prijavi, učinjenih prekršaja iz članova 361. (Organizovanje otpora) i 370. (Samovlašće) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa spontanim okupljanjem više od 700 građana na mostu u Goranskom Polju od 14. 6. 2021. godine.

“Sam investitor kao i izvođači radova od početka su znali da njihovi dokumenti (rješenja) nisu validni, a posebno naglašavam da nisu sačinili ANEKS ugovora, koji su bili dužni sačiniti nakon isteka koncesije od 2009, koja je važila do 2013. godine. U ovom djelu pitanja bitno je naglasiti da u šemi izdavanja dozvola energetska dozvola predhodi građevinskoj dozvoli tj. u ovom slučaju građevinska dozvola je nevažeća”, govori za naš portal Safet Sarajlić, član Upravnog odbora Udruženja građana “Neretvica – Pusti me da tečem”.

pusti me da tecem2 1024x576

Napomenimo, Udruženje građana „Neretvica – Pusti me da tečem“ u potpunosti negira navode iznesene u krivičnoj prijavi JP Elektroprivreda BiH i ističe da je do okupljanja na mostu u Goranskom Polju 14. 6. 2021. godine došlo spontano, tako što su građani putem društvenih mreža razmjenjivali informacije o početku planirane izgradnje malih hidroelektrana.

Podsjetimo, tog dana investitor i izvođač radova su u dolinu Neretvice poslali teške mašine, uz odobrenja za građenje koja su nelegalna, jer su izdata bez pribavljene energetske dozvole.

Direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“ Lejla Kusturica istakla je kako aktivisti od samog početka pružaju punu podršku pokretu “Neretvica – Pusti me da tečem” i narodu doline Neretvice, naglašavajući kako je sramotna ova krivična prijava protiv branioca Neretvice zbog mirnog protestnog okupljanja.

“Narod doline Neretvice, uz podršku prijatelja i saveznika iz cijele BiH, u odbrani pravde, slobode i dostojanstva običnog čovjeka. Na drugoj strani jaki mHE lobiji, čiji su biznisi teški milijarde konvertibilnih maraka. Isti uglavnom mašu nelegalnim i nezakonitim dozvolama, što je i ovdje bio slučaj, s obzirom na to da je naknadno došlo do poništenja odobrenja za građenje za mHE na Neretvici. Polovinom augusta 2021. godine Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine podnijelo je krivičnu prijavu protiv Udruženja i NN lica zbog organizovanja ovog veličanstvenog protestnog skupa. Predstavnici Udruženja saslušani su krajem decembra 2022. godine u Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona na okolnosti predmetne prijave. Prilikom saslušanja su jasno istakli da se radilo o mirnom spontanom okupljanju, koje je proteklo bez incidenata, i da će uvijek stajati na strani pravde i odbrane ustavnog i pravnog poretka. Kolektiv Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT pruža punu podršku pokretu “Neretvica – Pusti me da tečem” i narodu doline Neretvice, kao što je to i do sada bio slučaj.”

Govoreći o krivičnim prijavama Sarajlić naglašava kako iz Udruženja ovakve poteze smatraju pritiskom na lokalnu zajednicu i aktiviste.

“Krivičnu prijavu protiv udruženja i NN lica smatramo pritiskom, ali ta činjenica neće pokolebati naše aktiviste i samo će nas još više ujediniti”, naglasio je Sarajlić.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH kažu kako su od samoga početka uz pokret “Pusti me da tečem” i kako ovo nije prvi slučaj da se tužbama i prijetnjama pokušavaju zaustaviti pokreti koji “čuvaju zajedničko dobro od okupacije”.

“Svima je jasno o čemu se ovdje radi. Ja osobno, ali i cijela Koalicija za zaštitu rijeka BiH smo od samoga početka uz pokret “Pusti me da tečem”. Moje mišljenje je da bi u ovom slučaju EP krivične trebala podnijeti protiv onih koji su ih cijelo vrijeme dovodili u zabludu, tj. onih koji su im nezakonito izdali građevinsku dozvolu, a znajući da EP ne posjeduje energetsku koja joj prethodi, time izazvali cijeli ovaj kaos koji je lako mogao i tragično završiti. Ovo nije prvi slučaj da se tužbama i prijetnjama pokušavaju zaustaviti pokreti koji nam čuvaju zajedničko dobro od okupacije”, govori za naš portal Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge Gotuša i glavni koordinator Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

pusti me da tecem dinno kasalo

Foto: Dino Kasalo

Pravni tim pokreta „Neretvica – Pusti me da tečem“ provodi redovne aktivnosti s ciljem pobijanja navoda iz krivične prijave, odnosno dokazivanja da ne postoji krivična odgovornost ni Udruženja ni građana.

Ono što bi trebalo uslijediti jeste i raskid koncesionog ugovora zaključenog između Općine Konjic/Grada Konjica i Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Iz UG “Neretvica – Pusti me da tečem” kažu kako je to logičan slijed događaja. Za JP Elektroprivreda BiH Neretvica više nije “kapitalna”, o čemu smo već ranije pisali.

“Raskid koncesionog ugovora je logičan slijed slijed događaja. Koncesioni ugovor je obligacionog karaktera i mi nismo strana u postupku. EP BiH bi trebala po logici krenuti u raskid koncesionog ugovora, jer su oni strana u postupku koja je pogriješila i ne može izvršiti ugovor, a čitajući ugovor smatram da su ispunjeni svi uslovi za njegov raskid”, zaključuje član Upravnog odbora Udruženja građana “Neretvica – Pusti me da tečem”, Safet Sarajlić.

Priredila: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA

Povezane vijesti

Hidroelektrana u Trapistima: Simbol prošlosti koji zaslužuje bolju budućnost

Foto: Iz knjige “Marija Zvijezda i njezini trapisti”

Delibašino selo ili kako ga danas zovemo Trapisti, naselje je u kojem je pisana istorija grada na Vrbasu, a koje i danas čuva zaboravljeni dragulj. Naime, jedna od najstarijih hidroelektrana na Balkanu, tamo gdje je zasijala prva žarulja u Banjaluci danas stoji zapuštena. Prije tačno 125 godina, na tom mjestu, u srcu Krajine, u Banjaluci zasijala je prva žarulja i to čak osam godina prije Zagreba.

Nakon poplava, ugrožene brane 3 hidroelektrane nadomak Mostara

Foto:  N1

Nakon poplava i odrona u Konjicu i Jablanici, sve što je voda odnijela sručilo se u Neretvu. Društvene mreže su preplavljene fotografijama mutne rijeke, ali problem nije samo u tome. Najopasnije je ono što mutna Neretva nosi.

Popular Articles