Tropske šume koje pokrivaju površinu usporedivu s teritorijem Indije nestat će u sljedećih 35 godina zbog sječe, a riječ je o bržoj stopi deforestacije nego se ranije predviđalo, objavljeno je u ponedjeljak.
Centar za globalni razvoj sa sjedištem u Washingtonu, koristeći se satelitskim podacima za više od 100 zemalja, procijenio je da će do 2050. biti posječeno 289 milijuna hektara tropskih šuma diljem svijeta.
Studija navodi da će sječa prašuma imati opasne posljedice na ubrzavanje klimatskih promjena.
Deforestacija utječe na globalno zagrijavanje jer šume apsorbiraju ugljik, uklanjajući iz atmosfere ugljični dioksid, jedan od plinova odgovornih za efekt staklenika.
Ako se sadašnji trendovi nastave, zbog globalne deforestacije iz atmosfere se do 2050. neće ukloniti 169 milijardi tona ugljičnog dioksida, navodi se u studiji, te dodaje da je to ekvivalent jednogodišnjeg rada 44 tisuće električnih centrala na ugljen.
“Smanjivanje deforestacije tropskih šuma jeftin je način za borbu protiv klimatskih promjena“, rekao je Jonah Busch, stručnjak za zaštitu okoliša, predloživši da se oporezuju emisije stakleničkih plinova kako bi se poticala zaštita šuma.
“Daleko najveći poticaj tropske deforestacije je industrijska poljoprivreda za globalno tržište, uključujući proizvodnju soje i palmina ulja“, rekao je Busch.
U studiji se predviđa da će stopa deforestacije rasti tijekom 2020-tih i 2030-tih, a da će oko 2040. doseći vrhunac ako se nešto radikalno ne poduzme na globalnoj razini.
Postoje i neki pozitivni primjeri zemalja koje su uspjele smanjiti stope deforestacije, a istodobno time nisu ugrozile svoj rast ili poljoprivrednu proizvodnju.
Brazil je primjerice tijekom posljednjeg desetljeća stopu deforestacije Amazone smanjio za 80 posto koristeći se satelitskim nadzorom i boljim provođenjem zakona, premda je u isto vrijeme povećao proizvodnju soje i stoke, navodi se u studiji.