Više od 275 miliona ljudi na svijetu ovisi o koralnim grebenima kao izvorima hrane, turističkom prihodu te za njih imaju kulturni značaj i štite obalna područja.
Nakon globalnog zatopljavanja plastika je jedna od najvećih prijetnji budućnosti koralnih grebena, kažu naučnici.
Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koralnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC.
Procjenjuje se da će taj broj porasti na više od 15 milijarda do 2025.
Plastika dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koralnim grebenima, prema istraživanju. Plastične vreće, boce i vreće riže su među pronađenim predmetima.
“Mogu reći da je plastika jedna od najvećih prijetnji u okeanima u ovom trenutku, osim klimatskih promjena”, kaže Joleah Lamb sa sveučilišta Cornell u Ithaci.
“Tužno je koliko je komada plastike na koralnim grebenima… ako možemo početi uticati na te velike zagađivače plastikom onda se možemo nadati da možemo početi smanjivati količinu koja završava na tim grebenima”.
Više od 275 miliona ljudi na svijetu ovisi o koralnim grebenima kao izvorima hrane, turističkom prihodu te za njih imaju kulturni značaj i štite obalna područja.
Vjeruje se da plastika omogućava bolesti koje napadaju morske beskralježnjake koji omogućavaju bujanje koralnih grebena.
Velika je vjerojatnost da se grane korala zapetljaju u plastiku. To su važna staništa riba i za ribarenje, kažu naučnici.
“Mnogo puta naiđemo na velike vreće riže ili plastične folije za omatanje”, kaže dr. Lamb koji je vodio istraživanje.
Ono što otkrivamo je da je osam puta veća vjerojatnost da se oko tih korala s mnogo grana omota plastika.
U istraživanju objavljenom u časopisu Science međunarodni su istraživači proučili više od 150 grebena iz četiri zemlje na azijsko-pacifičkom području od 2011. do 2014.
Plastika je otkrivena u trećini proučenih grebena. Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike dok su australski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.
Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za korale sprječavanjem prodiranja svjetla i kisika pa se patogeni organizmi mogu zadržavati.
Na temelju procjena o plastičnom otpadu koji završava u oceanima naučnici sugerišu da se broj komada plastičnog otpada koji završava na koralima u azijsko-pacifičkoj regiji može povećati s 11,1 milijarda na 15,7 milijarda komada do 2025.
Agencije