U Italiji se nastavljaju velike akcije protiv bušenja jadranskog podmorja radi vađenja nafte i plina.
Nakon nedavnog prosvjeda kod Pescare u kojem je sudjelovalo čak 60 tisuća građana, na jugu Italije priređena je još jedna velika akcija: u predjelu Salento, na peti talijanskog poluotoka, prosvjednici protiv bušotina su se uhvatili za ruke uzduž obale i načinili živi lanac u duljini od čak – deset kilometara, kako nas je izvjestio Vladimir Bajzec, član i aktivist građanske inicijative za zaštitu Jadranskog mora NAŠ Jadran.
Dakle, na plažama Salenta su se jutros oko 10.30 okupilii brojni aktivisti, kao i predstavnici vlasti tamnošnjih gradova Salvea, Morciana, Castrignano-a del Capo i Patù-a, predstavnici političke grupacije Italia Nostra, istaknuti građani i poznate osobe iz talijanskog javnog života te turisti.
– Akcija gradonačelnika mobiliziranih za obranu našeg mora, bez obzira na njihove političke ciljeve, je usmjerena ka sazivanju referenduma koji bi se odnosio na naftna istraživanja na moru. Mi smo uvijek za dijalog i sučeljavanja, uvjereni da samo mirnim dijalogom možemo postići rezultate. U prilog tome, i u sve većem broju, imamo podršku građana i udruga koji se mobiliziraju zajedno s nama – ustvrdio je uoči prosvjeda Marcello Seclì, predsjednik Italije Nostre, kako javlja portal Puglia.com u tekstu: Salento. Catena umana lunga 10 Km per dire no alle trivelle in mare.
Kako je rečeno, prosvjedom se željelo ukazati na problem bušotina koji se tiču izravno tog dijela Italije, ali je namjera uključiti i sve druge zemlje, jer bušotine smještene odobalno od drugih zemalja koje graniče s Jadranskim i Jonskim morem predstavljaju štetu za sve.
– Gradonačelnici 97 općina pokrajine Lecce, potpisali su sporazum gradonačelnika, pridružujući se modelu inovativnog energetskog razvoja i ne prihvaćajući bušenje nafte i plina, odnosno istraživanje i proizvodnju fosilnih goriva, koja bi značila povratak u prošlost. Uz naše prosvjede i štrajk glađu u srpnju smo uspjeli dobiti na dnevni red ovaj regionalni problem i pridobiti ozbiljno zauzimanje Michelea Emiliana, predsjednika regije Puglia, pa nastavljamo s borbom kako bi podsjetili sve kako problem i dalje postoji – ustvrdio je aktivist Rocco Palese.
– Ovo je stara bitka Apulije, a ljudski lanac je simbol te bitke, snažna poruka. Ovo su neka od najljepših mjesta na planeti, i mi imamo sveto pravo i dužnost zaštititi ih. Obrana ovog mora je društvena dužnost svakog građanina. Važno je znati kako svako ljudsko biće mora preuzeti odgovornost za ono što se događa za vrijeme njegova života. Mi moramo braniti okoliš koji će naša djeca naslijediti – dodao je aktivist-glazbenik Danilo Casto.
Poslije tih riječi političari-aktivisti su se preselili uz plažu, i krenuvši od Pescoluse, preko Torre Palija i natrag do plaže u Leuci, prolazeći Torre Vado, San Gregorio i Felloniche, zajedno s građanima i turistima koji su se spontano priključili načinili lanac dug preko 10 kilometara. Zbilja impresivno: kao da se kod, primjerice, za ruke uhvate prosvjednici od Rijeke do Opatije ili od Šibenika do Vodica.
– Hoćemo li se i mi ugledati na ove časne ljude, ili se radije prikloniti pasivnosti i obmanama tipa “i Talijani buše, pa trebamo i mi”? – pita se Vladimir Bajzec iz inicijative NAŠ Jadran, putem koje se provodi kampanja Save Adriatic.
Inače, Save Adriatic je aktivistička kampanja koja se provodi na cijelom području Republike Hrvatske, prvotno pokrenuta kao projekt u sklopu međunarodne inicijative Clean Adriatic Sea Alliance (Savez za čisto Jadransko more), a sada nastavlja s aktivnostima kao cjeloviti dio nove hrvatske građanske inicijative za zaštitu Jadranskog mora NAŠ Jadran.
– Naša nova građanska inicijativa djelovat će povezano s još nekoliko važnih projekata s nastojanjem izgradnje temelja za jednu napredniju Hrvatsku, u odnosu na ovu kakvu nažalost imamo danas – pogođenu ekonomskom krizom, korupcijom vladajućih i privrednih struktura, siromaštvom i nezaposlenošću većine građana, golemim socijalnim razlikama među stanovništvom, te pogođenu ozbiljnom prijetnjom rasprodaje, onečišćenja i uništenja gotovo svih naših prirodnih dobara i resursa koji pripadaju još uvijek netaknutoj prirodi i njenim zaštićenim bićima, kao i svima nama građanima. Ovdje naravno posebno podrazumijevamo i naše najvrijednije prirodno bogatstvo – naše Jadransko more! – poručuje Vladimir Bajzec.
Računa se kako je u ovom lancu trebalo sudjelovati barem 5000 osoba, raspona ruku oko dva metra. A sada malo zabavne matematike: kada bi, na primjer, u Hrvatskoj htjeli načiniti lanac uzduž čitavih 1777 kilometara obale (bez otoka), u prosvjedu bi trebalo sudjelovati oko 888,5 tisuća prosvjednika.
A kad bi obujmili čitavu obalnu crtu koja je direktno ugrožena planovima o bušenju jadranskog podmorja, uključivši i otoke, dakle oko 6000 kilometara obale, u taj bi se lanac trebalo uključiti – tri milijuna građana.
