Svjetski fond za prirodu: Neophodna veća posvjećenost država u borbi protiv klimatskih promjena

Svjetski fond za prirodu (WWF) podržao je usvajanje pravilnika o primjeni Pariskog sporazuma na konferenciji Ujedinjenih Nacija o klimi (COP24), ali je izrazio zabrinutost zbog nedostatka ambicije pojedinih država da rješavaju gorući problem klimatskih promjena.

“Svjetski lideri došli su u Katovice sa zadatkom da odgovore na posljednja naučna istraživanja koja pokazuju da imamo samo 12 godina da emisiju gasova sa efektom staklene bašte smanjimo za 50 odsto i tako spriječimo katastrofalno globalno zagrijavanje. Značajan napredak je ostvaren, ali u Poljskoj se pokazalo da mnoge države i dalje ne razumiju ovu klimatsku krizu”, izjavio je direktor programa za klimu i energiju u WWF-u Manuel Pulgar – Vidal.

On je ocjenio da je “srećom Pariski sporazum imun na geopolitičke oluje i sada je potrebna veća posvjećenost država prije 2020. godine, jer budućnost svih nas je u pitanju”.

Najnoviji izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama ukazao je na potrebu da države povećaju svoje ciljeve u borbi sa klimatskim promjenama već do 2020. godine, kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod dva stepena Celzijusa, kako je dogovoreno Pariskim sporazumom, piše u saopštenju WWF-a.

Dodaje se da su velika očekivanja sada usmjerena na Samit generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija koji će se održati 23. septembra 2019. godine.

“Lideri sada imaju jasan zadatak, a to je da na ovu konferenciju u septembru dodju sa većom posvjećenošću i unaprijeđenim ciljevima koje će ispuniti do 2020. godine. Sve manje od toga značilo bi politički neuspjeh”, kazao je Pulgar-Vidal.

Beta

Povezane vijesti

Čovječja ribica više nije jedna vrsta, Bosna i Hercegovina ima svog jedinstvenog Proteusa

„Proteus bosniensis“ nađena u pećini Suvaja, Sanski Most – Foto: Emina Šunje Novo međunarodno istraživanje o čovječjoj ribici koje je objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia zvanično...

Mapiranje podzemnih gljivičnih mreža Zemlje otkriva skrivenog diva

Foto: Jeremy Wong/Pexels Mapiranje podzemnih gljivičnih mreža Zemlje zahtijevalo je rješavanje problema koji nije bio povezan sa brojenjem pojedinačnih organizama. Arbuskularne mikorizne (AM) gljive formiraju...

Popular Articles