Foto: Impuls
Svjetski dan šuma 2025. godine slavi vitalne uloge šuma u klimi i životu
Autor: Impuls
Svjetski dan šuma, koji se svake godine obilježava 21. marta, inicijativa je Ujedinjenih nacija za podizanje svijesti o važnosti šuma i drveća za opstanak čovječanstva i planete, podstičući globalnu akciju za njihovu zaštitu i održivo upravljanje.
Ovogodišnja tema za Svjetski dan šuma 2025. je “Šume i hrana”. Šume su izvor raznovrsnih prehrambenih proizvoda, uključujući voće, orašaste plodove, sjemenke, gljive, med, pa čak i divlje meso. Pored obezbjeđivanja hrane, goriva, prihoda i zaposljenja, šume podržavaju plodnost zemljišta, štite vodne resurse i nude staništa za biodiverzitet, uključujući vitalne oprašivače.
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Više od polovine Bosne i Hercegovine pokriveno je šumama. Uprkos tome, stanje naših šuma je ugroženo. Zbog velike i ilegalne sječe, klimatskih promjena, požara i lošeg upravljanja.
Zbog politike u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon o šumama na državnom nivou, i BiH je jedina u Evropi kao takva. Entitet Republika Srpska ima zakon o šumama, a drugi entitet Federacija nema. Zakon o šumama imaju kantoni, svi sem Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Profesorica sa Katedre za uzgajanje šuma i urbanog zelenila Univerziteta u Sarajevu – Šumarski fakultet Mirzeta Memišević Hodžić, povodom Dana šuma izjavila je za medije da je potrebno izraditi zakon na nivou BiH.
“Šumama se gospodari na osnovu kantonalnih zakona. Pored potrebe hitnog usvajanja kvalitetnog zakona o šumama na nivou FBiH, potrebna je i izrada i usvajanje zakona o šumama na nivou Bosne i Hercegovine, jer administrativna granica između entiteta ne korespondira s prirodnim kompleksima šuma.”
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke povodom Dana šuma su objavili jedinstvenu publikaciju “Naše prašume – Pregled prašuma Bosne i Hercegovine sa analizom pravnog okvira za zaštitu”. Publikaciju možete vidjeti na OVOM linku.
“Ovom publikacijom na jednom mjestu dali smo pregled do sad prepoznatih, istraženih i/ili zaštićenih prašuma BiH te objedinjujemo osnovne informacije o njima na pouzdan, informativan i pristupačan način. Publikacija je jednako i naučno – stručna, ali i korisna za sve one čitaoce koji nisu samo šumarskog ili prirodnjačkog obrazovanja”, naveli si iz ove organizacije.
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Vlada Republike Srpske juče je donijela Odluku o proglašenju Pančićeve omorike vrstom od republičkog značaja radi uživanja posebnog statusa i načina upravljanja. Za danas je organizovano i pošumljavanja širom RS, a sve sa ciljem podizanja svijesti o značaju šuma i njihove zaštite. Ljubica Lukač, tehnička direktorica Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju u Doboju, rekla je da je obezbijeđeno oko 2.000 sadnica Pančićeve omorike za podjelu po javnom pozivu preduzeća “Šume Republike Srpske”.
Postoji toliko mnogo razloga zašto treba da sačuvamo naše šume i da ih zadržimo. Šume pružaju mnoge resurse koje koristimo u svakodnevnom životu.
Šume su dom za 80% kopnenih biljnih i životinjskih vrsta na svijetu. Svi životi ovih organizama su međusobno povezani.
Šume takođe obezbjeđuju zapošljavanje i donose prihod milionima ljudi širom svijeta. Procjenjuje se da oko 350 miliona ljudi širom svijeta živi u šumama ili blizu njih i veoma zavise od njih za život. Ovo uključuje milione autohtonih ljudi koji gotovo u potpunosti zavise od šuma za svoj život i opstanak.
Šume su izvor mnogih sastojaka koji se koriste za stvaranje lijekova za lečenje raznih bolesti. Takođe, igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja naših rijeka, potoka, jezera i okeana. Drveće i druga vegetacija poboljšavaju kvalitet vode smanjenjem erozije tla.
Šume su prirodni ponori ugljenika. Svake godine, svjetske šume apsorbuju 16 milijardi metričkih tona CO2 – to je više od 40% globalne emisije fosilnih goriva.