Prema studiji, u 114 od ukupno 229 prirodnih i mješovitih mjesta svjetske baštine postoje koncesije za naftu, plin ili rudarenje, ili su pod prijetnjom od najmanje jedne štetne industrijske aktivnosti.
Prirodni spomenik Blue Hole u atolu Lighthouse dio je rezervata koraljnog grebena na Belizeu i mjesto svjetske prirodne baštine te popularno mjesto za ronjenje
Gland, Švicarska – Gotovo polovina svjetske prirodne baštine ugrožena je zbog štetnih industrijskih aktivnosti, navodi se u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF. Ta mjesta pružaju vitalne usluge za ljude i okoliš, ali su diljem svijeta u opasnosti zbog aktivnosti kao što su istraživanje nafte i plina, rudarstvo i ilegalna sječa.
Izvješće „Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja“, kojeg je za WWF izradila tvrtka Dalberg Global Development Advisors, pokazuje kako mjesta svjetske prirodne baštine pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu okoliša, ali i globalne propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti.
Prema studiji, u 114 od ukupno 229 prirodnih i mješovitih mjesta svjetske baštine postoje koncesije za naftu, plin ili rudarenje, ili su pod prijetnjom od najmanje jedne štetne industrijske aktivnosti.
„Mjesta svjetske prirodne baštine trebala bi dobiti najvišu razinu zaštite, no mi često ne možemo zaštititi taj mali ali važan djelić Zemljine površine“, rekao je Marco Lambertini, direktor WWF Internationala. „Svi se slažemo da su to neka od najvrednijih i jedinstvenih mjesta na planetu i moramo raditi zajedno kako bi ova mjesta i dalje pružala dobrobiti ljudima i prirodi.“
Više od jedanaest milijuna ljudi – što je više od ukupnog stanovništva Portugala – ovisno je o svjetskoj prirodnoj baštini kako bi za sebe i svoje obitelji osigurali hranu, vodu, dom i lijekove. Upravo bi ti ljudi mogli biti negativno pogođeni zbog utjecaja štetnih industrijskih aktivnosti koje se provode u velikim razmjerima.
Mjesta svjetske baštine mogu igrati ključnu ulogu u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja usvojenih prošle godine u UN-u. Prema WWF-ovom izvješću, 90 posto mjesta svjetske prirodne baštine osiguravaju radna mjesta i dobrobiti daleko izvan svojih granica.
„Moramo se probuditi i shvatiti činjenicu da ne štite samo ljudi ova mjesta, već da i ta mjesta štite ljude. Vlade i tvrtke trebaju odrediti prioritete gledajući dugoročnu vrijednost, a ne samo kratkoročne prihode, te poštivati status ovih nevjerojatnih mjesta“, rekao je Lambertini. „Moramo se okrenuti od štetnih industrijskih aktivnosti te se usredotočiti na održive alternative koje poboljšavaju stanje svjetske prirodne baštine, njenu vrijednost i prednosti koje pruža.”
WWF-ova studija također pokazuje da se više od 20 posto mjesta suočava s prijetnjama od strane više štetnih industrijskih aktivnosti. U primjeru koraljnog grebena na Belizeu izvješće navodi rizike od neodrživog infrastrukturnog razvoja na obali, čistu sječu mangrova velikih razmjera, poljoprivrednog onečišćenja voda te potencijalno opasnog istraživanja nafte. Ove prijetnje ugrožavaju dobrobit 190.000 ljudi, što je polovina stanovništva Belizea.
Od ostalih mjera navedenih u izvješću, WWF traži od privatnog sektora da se obveže na „NO-GO“ područja gdje će se suzdržati od aktivnosti koje prijete degradacijom svjetske prirodne baštine. Potrebno je uskratiti i financiranje projekata koji uključuju štetne industrijske aktivnosti u mjestima svjetske prirodne baštine ili tvrtki koje ih provode.
Nacionalne vlade trebale bi osigurati da štetne industrijske aktivnosti nisu dopuštene na lokacijama svjetske prirodne baštine ili u područjima koja bi mogla negativno utjecati na njih. Vlade bi trebale osigurati da se multinacionalne tvrtke čije je sjedište ili koje djeluju na njihovom teritoriju pridržavaju najviših standarda korporativne odgovornosti i upravljanja.
Mjesta svjetske prirodne baštine pokrivaju samo oko 0,5 posto Zemljine površine. Ova mjesta podržavaju neke od najvrednijih ekosustava našeg planeta i doprinose gospodarstvu kroz turizam, rekreaciju i izvoz resursa, a također pružaju dom ugroženim vrstama i pomažu kod ublažavanja globalnih klimatskih promjena.
WWF-ovo izvješće uspostavlja pet globalnih načela koja su temeljna za dobro upravljanje svjetskom prirodnom baštinom. Ta načela – vrednovanje, investicijske odluke, upravljanje, javne politike i provedba – mogu pomoći donosiocima odluka da postignu primjerenu i pravičnu ravnotežu između očuvanja, održivosti i razvoja te smanje prijetnje našoj zajedničkoj prirodnoj baštini.