Najugroženiji region je Podsaharska Afrika, u kojem bi, prema najlošijem scenariju, moglo da bude do 86 miliona “klimatskih migranata” unutar granica njihovih zemalja
Klimatske promjene bi mogle da primoraju više od 200 miliona ljudi da napuste domove u naredne tri decenije ako ne bude preduzeta hitna akcija na smanjenju emisije štetnih gasova i razlika u nivou razvijenosti, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
U drugom dijelu izvještaja, danas objavljenom, autori ispituju kako kako bi uticaji klimatskih promjena, kao što su nestašica vode, smanjenje produktivnosti usjeva i porast nivoa mora, mogli da dovedu do miliona “klimatskih migranata” do 2050. godine i predstavljaju tri različita scenarija.
Prema najpesimističnijem scenariju, koji podrazumijeva visok nivo emisija štetnih gasova i nejednak razvoj, autori predviđaju da će do 216 miliona ljudi migrirati unutar njihovih zemalja u šest analiziranih regiona. Ti regioni su Latinska Amerika, Sjeverna Afrika, Podsaharska Afrika, Istočna Evropa i Centralna Azija, Južna Azija i istočna Azija i Pacifik.
Najpovoljniji scenario, sa niskim nivoom emisija štetnih gasova i inkluzivnim, održivim razvojem, broj migranata bi mogao biti i 80 odsto manji, ali bi se i u tom slučaju preselilo 44 miliona ljudi.
Najugroženiji region je Podsaharska Afrika, u kojem bi, prema najlošijem scenariju, moglo da bude do 86 miliona “klimatskih migranata” unutar granica njihovih zemalja.
Najveći udio “klimatskih migranata” u odnosu na ukupan broj stanovnika imala bi Sjeverna Afrika, gdje se predviđa pomjeranje 19 miliona ljudi, odnosno devet odsto populacije.
U Južnoj Aziji, gotovo polovina “klimatskih migranata” bila bi u Bangladešu, teško pogođenom poplavama i neuspjelim usjevima, gdje se predviđa mogućnost kretanja 19,9 miliona ljudi.
beta