Foto: Tanvi Sharma/ Unsplash
Proizvodnja plastike porasla je više od 200 puta od 1950. godine i negativno utiče na zdravlje u svim fazama – od eksploatacije do odlaganja, navodi se u pregledu objavljenom u časopisu The Lancet.
Piše: Damian Carrington
Plastika predstavlja „ozbiljnu, rastuću i potcijenjenu prijetnju“ ljudskom zdravlju i zdravlju planete, navodi se u novom izvještaju stručnjaka. Svijet se, kako se ističe, nalazi usred plastične krize koja izaziva bolest i smrt od najranije dobi do starosti, uzrokujući godišnje štetu od najmanje 1,5 biliona dolara povezanih s utjecajem na zdravlje.
Glavni uzrok krize je eksplozivni porast proizvodnje plastike, koja je od 1950. porasla više od 200 puta, a očekuje se da će se do 2060. gotovo utrostručiti – na više od milijardu tona godišnje. Iako plastika ima mnoge korisne primjene, najbrže raste proizvodnja plastike za jednokratnu upotrebu, poput boca za piće i ambalaže za brzu hranu.
Kao rezultat, zagađenje plastikom je eksplodiralo – čak osam milijardi tona plastike trenutno zagađuje planetu, od vrha Mount Everesta do najdubljih morskih rovova. Manje od 10% plastike se reciklira.
Prema izvještaju, plastika ugrožava ljude i planetu u svakoj fazi svog životnog ciklusa – od vađenja fosilnih goriva, preko proizvodnje i upotrebe, do odlaganja. Taj proces uzrokuje zagađenje zraka, izloženost toksičnim hemikalijama i ulazak mikroplastike u ljudsko tijelo. Plastični otpad čak pogoduje širenju komaraca prenosilaca bolesti, jer voda zarobljena u odbačenoj plastici stvara idealna mjesta za razmnožavanje.
Izvještaj je objavljen u vodećem medicinskom časopisu The Lancet, neposredno prije šestog i vjerovatno završnog kruga pregovora o globalnom pravno obavezujućem ugovoru o plastici. Ove pregovore obilježava dubok sukob između više od 100 zemalja koje podržavaju ograničenje proizvodnje plastike i petrostateskih zemalja poput Saudijske Arabije koje se tome protive. The Guardian je nedavno otkrio kako petrodržave i plastična industrija opstruiraju pregovore.
„Imamo dovoljno saznanja o razmjerama i ozbiljnosti utjecaja plastičnog zagađenja na zdravlje i okoliš“, rekao je prof. Philip Landrigan, pedijatar i epidemiolog sa Boston Collegea i glavni autor izvještaja. „Neophodno je da sporazum o plastici sadrži konkretne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i planete.“
On je naglasio da su najugroženije populacije upravo bebe i djeca, te da su posljedice po zdravlje ogromne, kao i da društvo snosi ogroman ekonomski teret.
Naftaške države i plastična industrija insistiraju da se fokus stavi na reciklažu, a ne na ograničenje proizvodnje. Međutim, za razliku od papira, stakla ili aluminija, plastični materijali su hemijski kompleksni i teško se recikliraju. Izvještaj jasno poručuje: „Svijet se ne može izvući iz plastične krize reciklažom.“
Više od 98% plastike nastaje iz fosilnih goriva – nafte, gasa i uglja. Proces proizvodnje je energetski intenzivan i doprinosi klimatskoj krizi, godišnje ispuštajući oko 2 milijarde tona CO₂, što je više od emisija Rusije – četvrtog najvećeg zagađivača u svijetu. Uz to, više od pola neregulisanog plastičnog otpada spaljuje se na otvorenom, dodatno pogoršavajući zagađenje zraka.
U plastici se koristi više od 16.000 hemikalija, uključujući boje, aditive, usporivače gorenja i stabilizatore. Mnoge od njih povezane su sa štetnim utjecajima na zdravlje kroz sve životne faze, no i dalje postoji velika netransparentnost oko tačnog sastava plastičnih proizvoda.
Analiza je pokazala da su fetusi, novorođenčad i mala djeca posebno osjetljivi – izloženost plastici povezana je s većim rizikom od spontanog pobačaja, prijevremenog porođaja, mrtvorođenja, urođenih mana, smanjenog razvoja pluća, dječijeg raka i problema s plodnošću u odrasloj dobi.
Plastični otpad se razgrađuje na mikro- i nanočestice koje ulaze u tijelo kroz vodu, hranu i udisanje. Pronađene su u krvi, mozgu, majčinom mlijeku, placenti, spermi i koštanoj srži. Iako su dugoročni efekti još uvijek neistraženi, povezuju se sa moždanim i srčanim udarima, pa istraživači pozivaju na predostrožan pristup.
Plastika se često smatra jeftinim materijalom, ali naučnici tvrde da je krajnje skupa kada se uračunaju zdravstvene posljedice. Samo tri hemikalije iz plastike – PBDE, BPA i DEHP – godišnje uzrokuju zdravstvene štete od 1,5 biliona dolara u 38 zemalja.
Ovaj izvještaj je prvi u nizu analiza koje će redovno pratiti utjecaj plastike. Margaret Spring, pravnica i koautorica izvještaja, poručila je da će ove analize služiti kao nezavisan izvor podataka za donosioce odluka širom svijeta koji rade na politikama za rješavanje plastičnog zagađenja.
The Guardian