Foto: greencitytimes.com
Gradski autobusi i vozila opštinske uprave u švedskom gradu Vekšeu koriste biogorivo proizvedeno od kućnog organskog otpada.
Više od 90 odsto energije dolazi iz šumskih nusproizvoda i sličnih materijala iz okoline – od piljevine iz lokalnih pilana do grana koje ostaju nakon sječe drveća za proizvodnju namještaja.
“Gotovo deceniju prije nego što se švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg uopšte rodila, Vekše, gradić u Švedskoj, je krenuo putem nove vizije zelenog urbanog života“, piše BBC o hiljadugodišnjem gradu smještenom 450 kilometara jugozapadno od Stokholma, u regionu Smoland.
Grad se nalazi usred zelenog pejzaža prošaranog šumama i stotinama jezera.
Ovaj kraj poznat i kao Glastriket (Kraljevstvo stakla), a ime duguje brojnim svjetski poznatim staklarima.
Osim po proizvodnji prelepih kristalnih predmeta iz užarenih peći, Vekše je ponosan i po borbi protiv zagađenja.
Ovaj kompaktni grad sa manje od 100.000 stanovnika, postao je globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.
Vekše je postavio temelje novog koncepta urbanog života koji su kasnije prihvatili i drugi gradovi širom svijeta.
“Godine 1996. postavljeno je pitanje života u gradu bez fosilnih goriva“, objašnjava Henrik Johanson, ekološki stručnjak u opštini Vekše za BBC.
Tada je jednoglasno donijeta odluka da Vekše postane prvi grad na svijetu koji se obavezao na potpunu nezavisnost od fosilnih goriva. Danas je taj cilj proširen na još ambiciozniji plan, a to je da taj grad dostigne klimatsku neutralnost do 2030. godine – čak 15 godina prije cilja koji je sebi postavila Švedska država.
Ne žele fosilna goriva u gradu
Vizionarski potez Vekšea iz 1990-ih, privukao je pažnju mnogih svjetskih medija.
Novinari iz raznih zemalja dolazili su da vide grad koji Johanson duhovito naziva “ludim gradom koji želi da se oslobodi fosilnih goriva“.
Danas taj potez ne djeluje nimalo lud: emisije ugljen-dioksida po glavi stanovnika smanjene su za više od 70 odsto u odnosu na nivoe iz 1990-ih, dok je broj stanovnika porastao za trećinu, a BDP po glavi stanovnika se udvostručio.
U Vekšeu gradski autobusi i vozila opštinske uprave koriste biogorivo proizvedeno od kućnog organskog otpada. Više od 90 odsto energije dolazi iz šumskih nusproizvoda i sličnih sirovina iz okoline – od piljevine iz lokalnih pilana do grana koje ostaju nakon sječe drveća za pravljenje namještaja.
Preostale emisije ugljenika uglavnom dolaze od privatnih automobila, jer svi vozači još uvijek ne koriste punjače za električna vozila i stanice za biogorivo, poput etanola, kojih u gradu ima u izobilju.
Hrabri koraci transformacije vide se i u arhitekturi: Vekše je možda i najbolji svjetski primjer grada u kojem su velike građevine napravljene od drveta.
Polovina svih novih zgrada, kako je propisano, mora biti izgrađena od ovog prirodnog materijala.
“Ovako prirodno okruženje ne pruža samo vizuelni užitak, već i poboljšava kvalitet života stanovnika. Ljudi se osjećaju bolje kada su okruženi drvetom”, napominje arhitektica Karin Hord Af Segerstad iz vodeće arhitektonske firme Arkitektbolaget za BBC.