U nekim pak državama energetska politika vrlo je visoko na listi prioriteta, prvenstveno ona koja se zalaže za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, kao što su solarna energija ili energija vjetra.
Neke teme u našoj državi jednostavno nisu u modi, uglavnom jer ne polučuju dovoljno interesa javnosti. Čista energija jedna je od takvih: smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu nije argument kojim se prikupljaju politički bodovi, stoga ga niti nema na repertoaru.
U nekim pak državama energetska politika vrlo je visoko na listi prioriteta, prvenstveno ona koja se zalaže za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, kao što su solarna energija ili energija vjetra.
Iako se veliki potrošači energije – samim time i veliki zagađivači – povremeno dotiču ove teme, tek je nominalno podupiru; Sjedinjene Američke Države i Kina još su daleko od bilo kakvog ozbiljnijeg udjela obnovljivih energetskih izvora za pokretanje svojih nacionalnih ekonomija.
Za razliku od njih, neke manje zemlje aktivno rade na smanjenju ovisnosti o skupim fosilnim gorivima te povećanju iskoristivosti energije koja im je dostupna, a besplatna.
Jedna od takvih je Kostarika, zemlja koja se po mnogočemu može usporediti s Hrvatskom: površine je 51.000 km/2 (Hrvatska 56.600) i ima 4.8 milijuna stanovnika (Hrvatska ima 4,3 milijuna). Kostarika je, naime, podmirila svoje energetske potrebe u prva tri mjeseca ove godine koristeći energiju iz obnovljivih izvora.
Još jedna zemlja slična našoj je Danska, koja je u samo jednom olujnom danu uspjela generirati 140% svojih dnevnoenergetskih potreba, koristeći isključivo energiju vjetra.
Švedska je također zainteresirana za povećanje udjela čiste energije nauštrb fosilnih goriva; protekle su godine doživjeli jedno od najtoplijih ljeta u svojoj povijesti, popraćenog s velikim požarima. Zabrinuti zbog klimatskih promjena, samo su za solarnu energiju povećali proračun za čak 800%.
Švedska, inače, već sada dvije trećine svojih energetskih potreba podmiruje iz alternativnih izvora – hidro i nuklearnih elektrana – no traži sigurnije i isplativije načine. Njihov dugoročni plan je u potpunosti osloboditi Švedsku ovisnosti o fosilnim gorivima, stoga već sada sufinanciraju kupnju električnih automobila, a javnu prijevoznu mrežu u potpunosti će elektrificirati.
Osim spomenutog povećanog ulaganja u solarnu energiju, visoko na listi prioriteta je i energija vjetra: u Švedskoj se uskoro gasi nekoliko dotrajalih nuklearnih elektrana, koje će biti zamijenjene upravo vjetroelektranama.
Prema procjenama ondašnje vlade, projekt energetski čiste Švedske zaživjet će 2050. godine, čime će prva u svijetu postati potpuno neovisna o nafti.
Izvor: ScienceAlert
Znanost.com