Prema postojećoj evidenciji oko 600 životinjskih vrsta verovatno je netačno svrstano u one kojima ne preti istrebljenje, rezultati su novog istraživanja.
Prema podacima stručnjaka koji sastavljaju Crveni popis ugroženih vrsta, od ranije se ugroženima smatralo više od stotinu životinja do kojih je bilo nemoguće dopreti, a sada će ih naučnici svrstati u kategoriju “pred istrebljenjem” ako se uskoro ne preduzmu potrebne mere.
Naučnici su osmislili novu metodu evidencije ugroženih vrsta koja se temelji na sofisticiranim statističkim modelima čija je svrha da se proceni status vrsta za koje nema dovoljno podataka.
Među tajanstvenim vrstama za koje se smatralo da su izložene visokom riziku od izumiranja je ptica Lewinia mirifica iz poroedice barskih petlića, koja se retko pronalazi na Filipinima i Vilijamsonov jelen koji potiče sa Tajlanda. Među njima su i stotine životinja koje su se ranije smatrale sigurnim, poput crvenogrudih papapaja ili etiopskog prugastog miša, a verovatno će takođe biti svrstane na popis ugroženih.
“Izneti podaci upućuju na potrebu hitne ponovne procene trenutnog statusa životinjskih vrsta na Crvenom popisu”, kaže dr Luka Santini, ekolog sa holandskog univerziteta Radboud, koji je vodio istraživanje.
Među aktuelnim metodama koje pri sastavljanju popisa koristi Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je uključenje specijalizovanih naučnika koji na dobrovoljnoj bazi procenjuju status divljih životinjskih vrsta.
Pri evidentiranju ugroženosti životinja koriste pet kategorija koje se kreću od one “u najmanjoj opasnosti” do “kritično ugroženih”.
Često su podaci koje prikupe naučnici lošeg kvaliteta jer su zastareli ili netačni, mahom zato što niko dosad nije precizno proučio određene životinjske vrste koje žive u vrlo udaljenim i teško pristupačnim područjima. Zbog toga se neke vrste pogrešno klasifikuju ili se uopšte ne procenjuju pa se o njihovom statusu vrlo malo ili gotovo ništa ne zna.
IUCN-ov Crveni popis je popis ugroženih biljnih i životinjskih vrsta utemeljen 1963. godine. Najsveobuhvatniji je svetski popis takve vrste. Obuhvata globalni status zaštite biljnih i životinjskih vrsta. Sastavljen je u skladu s tačnim kriterijumima radi vrednovanja opasnosti od izumiranja hiljada vrsta i podvrsta. Ovi kriterijumi su relevantni za sve vrste u svim delovima sveta.
U saradnji s vodećim svetskim naučnicima koji proučavaju ptice i sisare za IUCN, dr Santini je osmislio novu strategiju koristeći dodatne podatke kako bi postigao sveobuhvatnije rezultate. To uključuje informacije o prostorima na kojima životinje obitavaju i njihovoj sposobnosti da se prilagode ugroženom staništu. Pritom je važno evidentirati ogromne delove životinjskog i biljnog sveta koji su još uvek nepoznati.
Dr Santini se nada da će se nova strategija iskoristiti kao sistem ranog upozoravanja i ukazati na vrstu koja zahteva hitnu pažnju.
Rezultati koje će naučnici upotrebiti da bi upotpunili tradicionalne metode IUCN-a objavljeni su u časopisu “Conservation Biology”.
Autor: Hina