Svijet mora promijeniti proizvodnju i potrošnju hrane ili će se suočiti s teškim poremećajima u opskrbi hranom, koji bi mogli dovesti do stradanja i nemira, upozorili su naučnici.
Prednosti za zdravlje i životnu sredinu uslijed izmjene načina proizvodnje hrane znatno bi nadmašili troškove izmjena, pokazuje nova globalna studija, čiji autori pozivaju vlade da jače podrže održivu poljoprivredu, prenosi Hina.
“Mali poremećaj u opskrbi hranom može učiniti mnogo štete i dovesti do velikog rasta cijena”, rekao je Per Pharo iz FOLU-a, globalnog saveza ekonomista i naučnika za korištenje hrane i zemljišta, koji stoje iza objavljene studije.
“To stvara patnju i nemire. I vrlo je vjerovatno da će doći do gladi i nestabilnosti”, rekao je Pharo za Thomson Reuters Foundation.
Globalna prekomjerna zavisnost od relativno malog broja namirnica čini populaciju ranjivom na neuspješne usjeve, dok klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak, dodaje se u izvještaju.
Povećanje ranjivosti
“Četiri poljoprivredne kulture čine 60% naših kalorija: pšenica, riža, kukuruz i krompir. To povećava našu ranjivost”, istaknuo je Pharo.
To je prva studija koja procjenjuje prednosti transformacije globalnog prehrambenog sistema, kao i troškove neaktivnosti.
Šteta koju moderna prehrambena industrija čini ljudskom zdravlju, razvoju i životnoj sredini svijet godišnje košta 12.000 milijardi dolara, koliko iznosi i kineski BDP, otkrila je studija.
Predlaže se niz rješenja, od poticanja raznovrsnije prehrane za poboljšanje zdravlja i smanjenja zavisnosti od specifičnih kultura do davanja veće podrške u obnovi šuma, glavnom alatu u borbi protiv klimatskih promjena.
Naprimjer, vlada je u Kostariki smanjila krčenje šuma ukidanjem subvencija za stoke i davanjem poticaja poljoprivrednicima koji održivo obrađuju zemlju. Danas je više od polovine zemlje prekriveno šumama u odnosu na 25 posto 1983, navodi se u izvještaju.
Troškovi reforme procjenjuju se na 350 milijardi dolara godišnje. No, to će stvoriti poslovne prilike vrijedne do 4.500 milijardi dolara, što je 15 puta veći iznos od uloženog.
Obnova reformom
Reformama bi se moglo obnoviti 1,2 milijarde hektara poljoprivrednih zemljišta, što je ključni dio napora u suzbijanju klimatskih promjena i sprečavanju nestanka biološke raznolikosti.
To je dvostruko veća površina od amazonskih prašuma u sedam zemalja.
“Želimo reći da je to moguće ako se reforme provedu”, rekao je Pharo i dodao da će se predloženim promjenama potrošačima ponuditi “nešto povoljnija hrana”.
“Izgovor da ne možemo istovremeno dati prioritet životnoj sredini te razvoju i dobrobiti ljudi jednostavno nije tačan. Možemo učiniti oboje”, dodao je.
Izvor: Agencije