Foto: Unsplash
Svake godine nekoliko miliona ptica u svijetu ugine nakon sudara sa dalekovodima ili uslijed strujnog udara prilikom sletanja na nebezbjedne stubove.
Smanjenje negativnog uticaja dalekovoda na ptice bila je glavna tema međunarodne konferencije „Slobodno nebo za ptice 2026“, održane od 10. do 12. marta u Bratislavi, u Slovačkoj, gdje su se okupili stručnjaci iz cijele Evrope i šire kako bi podijelili rješenja i ojačali međunarodnu saradnju. Konferencija je okupila 140 učesnika iz 26 zemalja koji su predstavljali organizacije za zaštitu prirode, akademske institucije, vladine organe, energetske i željezničke kompanije i proizvođače zaštitnih elemenata.
Rizik od interakcije sa dalekovodima i drugom električnom opremom dokumentovan je kod više od 380 vrsta ptica, uključujući i kritično ugrožene. Nekoliko miliona ptica ugine svake godine nakon sudara sa dalekovodima ili strujnog udara pri sletanju na nebezbjedne stubove i konzole. Kako su moderni pejzaži sve više ispresjecani prenosnim i distributivnim mrežama koje isporučuju električnu energiju kućama i preduzećima, smanjenje ovih rizika postalo je glavni izazov zaštite prirode.
Takođe, tokom tekuće proljećne migracije ptica, ptice se suočavaju sa brojnim prijetnjama na svojim putovanjima, uključujući sudare sa jedva vidljivim žicama i strujni udar pri sletanju na nebezbjedne stubove.
Takvi incidenti često dovode do smrti ili teških povreda, što predstavlja značajan rizik za ranjive i zaštićene vrste. Od septembra 2020. do 2026. godine, petnaest projektnih partnera iz sedam evropskih zemalja (Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Bugarske i Rumunije) sarađuje u okviru projekta LIFE Danube Free Sky, međunarodne inicijative usmjerene na smanjenje rizika koje elektroenergetska infrastruktura predstavlja za ptice.
Tokom cijelog programa, istaknuta je jasna i rastuća potreba za razvojem tehničkih rješenja za sprječavanje smrtnosti ptica koja prate tehnološki napredak energetskog sektora. Na primjer, postoji hitna potreba za razvojem rješenja za vještačku inteligenciju i računarstvo koja olakšavaju praćenje trodimenzionalnog korišćenja pejzaža od strane ptica, otkrivanje incidenata i analizu faktora na mikroskali kako bi se smanjila vjerovatnoća incidenata smrtnosti.
Brzo obilježavanje ogromnih dijelova dalekovoda sve više zavisi od upotrebe tehnološki naprednih uređaja (npr. napravljenih od izdržljivih polimera, emitera UV svjetlosti koji se napajaju magnetnim poljem provodnih kablova, između ostalih rješenja) koji se mogu instalirati dronovima.
Uprkos značajnom napretku koji je već postignut u ublažavanju uticaja energetskog sektora na biodiverzitet, neke praznine i dalje postoje.
Na primjer, energetsku tranziciju prate i održivija rješenja za mobilnost. Elektrifikacija željeznice takođe uzrokuje smrtnost uslijed sudara i strujnog udara, aspekt koji se često zanemaruje u procjenama uticaja na životnu sredinu.
Postoji hitna potreba da se definišu jasni, naučno validirani standardi za bezbjednosne udaljenosti između mjesta za hranjenje i razmnožavanje ptica i instalaciju električne infrastrukture, slično studiji objavljenoj kao dio projekta LIFE Aegypius Return za zaštitu crnih lešinara od vjetroturbina.
Potrebe za ublažavanjem uticaja dalje se protežu na pravnu oblast, a zajednički zahtev je objavljivanje direktiva EU koje regulišu mere za ublažavanje uticaja i pozivaju na odgovornost strane koje se ne pridržavaju propisa, poručeno je na konferenciji.