Foto: Kasindolska rijeka FB
Zbog teksta u medijima, u kojem ni Sunčica Kovačević, a ni Sara Tuševljak nisu dale izjavu, investitor malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci poslao je opomene ovim aktivistkinjama. Pored ovih opomena one imaju još 3 tužbe i još po jednu opomenu. Uprkos tome, ove aktivistkinje inicijative „Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“ ne odustaju od borbe da zaštite rijeku pored koje su odrasle.
Piše: Jelena Jevđenić
„Nove opomene su stigle zbog članka koji je izašao na portalu Valter. Ja za taj portal nisam dala izjavu, nisam intervjuisana i nejasno mi je zbog čega je ta opomena stigla meni. Kontaktirali smo portal Valter da vidimo da li je njima stigla opomena, međutim njima nije stigla. Mislim da ova opomena samo dodatno potvrđuje da je njihov cilj dodatno i uporno zastrašivanje mene i Sare kao predvodnica ove inicijative za zaštitu Kasindolske rijeke“, izjavila je ovo Sunčica Kovačević za Impuls.
Na Kasindolskoj rijeci, koja izvire na planini Jahorini, još 2018. godine u rad je puštena mala hidroelektrana „Podvič“ investitora „BUK“ d. o. o. Istočno Sarajevo. Protiv druge dvije hidroelektrane, „Samar“ koja je u izgradnji i „Slapi“ koja je u pripremi, inicijativa „Stop MHE na Kasindolskoj rijeci“ bori se već dvije godine.
„Naša borba traje od sredine 2020. godine kada je inicijativa pokrenuta u ovom obliku, međutim, građani su se protiv izgradnje mini hidroelektrane Podvič počeli boriti 2017. godine, tada Sara i ja nismo bile dio te grupe. Oni su uspjeli tada slanjem zahtjeva za inspekcijski nadzor da obustave izgradnju na nekoliko mjeseci zbog utvrđenih nepravilnosti na terenu, međutim ministrastvo je reklo da te promjene koje su izvršene nisu značajne i izgradnja je nastavljena; 2020. godine kada smo Sara i ja dobile informaciju da je planirana izgradnja druge i treće elektrane, odnosno da je investitor krenuo u prikupljanje dokumentacije, tada smo odlučile da i mi učinimo ono što je moguće, da i mi pokrenemo neke procedure i da ispitamo čitav taj proces“, navodi Kovačević.
Sunčica Kovačević, foto: Majda Slamova
Još 2015. godine Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izadalo je ekološke dozvole za MHE „Podvič“ i još dvije MHE „Samar“ i „Slapi“ na Kasindolskoj rijeci.
Izgradnja Samar hidroelektrane je obustavljena iz razloga što je Okružni sud u Banjaluci poništio ekološku i građevinsku dozvolu.
„Nakon što je okružni sud poništio dozvole, onda je vrhovni sud to vratio na snagu, međutim mi smo poslali apelaciju ustavnom sudu koji je donio mjeru da se zabranjuje bilo koja aktivnost dok ne donesu odluke po našoj apelaciji. Znači, trenutno se na MHE Slapi i Samar ništa ne radi“, objašnjava Kovačević.
I prije nego što su se građani okupili oko inicijative „Stop MHE na Kasindolskoj rijeci“, Sara i Sunčica su ukazivale na štetu koju mogu da prouzrokuju hidrocentrale na ovoj rijeci. Već u januaru 2022. godine stigle su prve tužbe. Tužbe koje su dobile, imaju sve odlike SLAPP-a, koje sve češće investitori koriste protiv aktivista.
„Sara ima dvije tužbe, ja imam jednu tužbu i mimo tih tužbi imamo po dvije opomene. Jedna opomena je stigla nakon organizacije izložbe fotografija Kasindolske rijeke, a druga zbog članaka na Valter portalu. U opomeni piše da mi narušavamo ugled investitora, da stvari koje mi iznosimo o njihovim nezakonitim aktivnostima nisu tačne. Iako mi posjedujemo inspekcijska rješenja i zapisnike koji ukazuju na njihovo kršenje zakona, oni i dalje tvrde da je to laž, iako o tom postoje zvanični dokumenti“, navodi Kovačević.
Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević, Foto: Privatna arhiva
Ali uprkos pritiscima i zastrašivanjima aktivisti ove inicijative i dalje nastavljaju da se bore da očuvaju Kasindolsku rijeku. Njihov fokus je sada usmjeren na istraživanje rijeke.
„Zajedno s udruženjem „Arnika“ iz Češke i udruženjem „Dr Stjepan Bolkay“ iz Olova pokrenuli smo inicijativu da se počne s istraživanjem Kasindolske rijeke. Pošto vlast to nikad nije naložila investitoru, želimo da utvrdimo koje zaštićene vrste i generalno, koje vrste obitavaju u Kasindolskoj rijeci i njenom kanjonu. Mislim da trebamo raspolagati tim informacijama da bismo znali koliko je to područje važno za nas“, navodi Kovačević i dodaje da se prvi put na teren izašlo u septembru, a plan je da se istraživanje nastavi u proljeće. Kada se sumiraju podaci istraživanja onda će rezultate predstaviti javnosti.
MHE Podvič, foto: Robert Oroz
Pored toga, inicijativa se bavi i podizanjem svijesti o problematici izgradnje ovih malih hidroelektrana, o promovisanju važnosti učešća lokalnih zajednica u odlučivanju i nužnosti provođenja smislenih procjena uticaja gdje će se dobiti realan prikaz šta se desi kada se izgradi jedna mala hidroelektrana.
„Ne da oni nama kažu, neće se ništa desiti, a onda poslije se desi prazno korito rijeke“, naglašava Kovačević.
A činjenica je da na rijeci na kojoj su planirali izgraditi tri male hidroelektrane, studija uticaja na okoliš nije nikada izvršena.
„Nije se uopšte procjenjivalo koji efekat će izgradnja ove tri male hidroelektrane imati na Kasindolsku rijeku. Pritom, male hidroelektrane Samar i Slapi se grade u području koje je planirano da se zaštiti (planirano u prostornom planu RS), šuma je kategorisana kao šuma visoke zaštitne vrijednosti i područje se nalazu u evidenciji objekata geonasljeđa Republike Srpske. Znači, područje je jako važno“, naglašava.
Iako je resorno ministarstvo stalo na stranu investitora, inicijativa „Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“ ima podršku lokalnih vlasti i što je najbitnije, podršku mještana.
„Nastavljamo se boriti. Mislimo da se odluke moraju donositi ne u interesu pojedinaca nego u intresu javnosti, da profit ne može biti ključan prilikom donošenja odluka, pritom naša lokalna zajednica nema čak ni adekvatnu finansijsku korist od ovih projekata, jer koncesiona naknada iznosi 3,1 posto. U 2021. godini, prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva, „BUK“ d. o. o. su uplatitli u budžet oko 12 i po hiljada maraka, što znači da su oni prihodovali preko 400 hiljada maraka“, objašnjava.
Kasindolka je vrijedna rijeka. Većim dijelom prolazi kroz netaknutu prirodu, u nju se ne izlijevaju bilo kakve otpadne vode. Nema smeća, nema izvora zagađenja na njoj i upravo zbog te svoje čistoće i činjenice da je na dijelu, gdje je planirana izgradnja hidroelektrana, pitka i planirana za vodosnabdijevanje samo dodatno motiviše mještane da brane ovu rijeku.