Foto: Mylon Ollila/Unsplash
Slonovi su najveće kopnene životinje, koje naseljavaju Afriku i Aziju. Džinovski biljojedi pojedu dnevno oko 150 kilograma lišća i zelenog rastinja i, zanimljivo, duže žive u divljini nego u zatočeništvu.
Uprkos njihovoj veličini i težini, koja se kreće između četiri i osam tona, slonovi su ugrožena vrsta, najviše zbog krivolova i uništavanja staništa.
Slonovi su visoko inteligentne životinje koje imaju složena osjećanja, poput privrženosti, saosjećanja, tuge. Jedna su od rijetkih životinja koja prepoznaje sebe u ogledalu.
Evoluirali su od malih životinja nalik na glodare koje su živjele pre 60 miliona godina.
Protokom vremena, razvili su dugačke, zakrivljene kljove za kopanje korijenja i lomljenje grana, kao i dugačke surle za hvatanje i manipulisanje predmetima. Zubi su im takođe evoluirali da postanu ravniji i tupi kako bi „mljeli“ hranu.
Do posljednjeg ledenog doba, prije oko 2,6 miliona godina, slonovi su evoluirali u veličanstvene životinje kakve poznajemo danas.
Za razliku od mnogih životinja, kraće žive u zarobljeništvu i zoološkim vrtovima nego na slobodi, zbog čega je posebno impresivna činjenica da je slonica Tvigi u beogradskom zoološkom vrtu doživjela 58 godina. Šestogodišnja studija zaključila je da primjerci u evropskim zoološkim vrtovima žive mnogo kraće nego oni u zaštićenim rezervatima u Africi.
Stručnjaci smatraju da zatočeništvo škodi njihovom mentalnom zdravlju, toliko da čak i sam stres može da dovede do prerane smrti.
Prosječan životni vijek slonica rođenih u zoološkim vrtovima je 17 godina, dok ženke u Nacionalnom parku Amboseli u Keniji prosječno žive 56 godina.
Azijski slonovi rođeni u zoološkim vrtovima u prosjeku žive 19 u odnosu na 42 koliko žive oni u divljini.
Kao veoma društvene životinje, slonovi uživaju u velikim krdima, a u zoološkim vrtovima često nemaju više od dva do tri druga slona sa kojima mogu da se druže.
Krivolov je ogromna prijetnja po njihov opstanak, a po nekim izvještajima više od 30.000 slonova se ilegalno ubije svake godine.
Osim krivolova, najveća prijetnja je i uništavanje prirodnog staništa i širenje urbanih centara.
Rekorder po dužini života je Dakshajani, koji je uginuo 2019. u 89. godini.
rts.rs