fbpx

Rumunska borba za spas rijetke riblje vrste stare 65 miliona godina

20201109131911 630771

Na malom dijelu brze reke Valsan u Rumuniji živi jedna od najrjeđih riba u Evropi, a vjerovatno i na svijetu. Asprete, mala noćna riba, vrsta stara oko 65 miliona godina, skriva se ispod kamenja, ima neizvijesnu budućnost i suočava se sa bezbroj prijetnji.

Asprete je takozvani "živi fosil", što znači da je vrsta preživjela milione godina uglavnom nepromijenjena. Ali punih šest decenija ljudskog djelovanja ozbiljno je uticalo na njeno stanište i populaciju.

Vrsta je na granici izumiranja, a 1956. godine slučajno ju je otkrio student biologije.

"Poslije mnogo godina, pokušavamo da je spasemo, ljudi su nam govorili da je vrsta izumrla, a bili smo sigurni da ova vrsta ribe postoji", istakao je pedesetdevetogodišnji biolog Nikola Krakun.

Zvanične procjene broje populaciju između 10 i 15 primjeraka, za koje se smatra da postoje na površini od jednog kilometra (0,6 milja) plitkog, stjenovitog Valsana. Ovo se poredi sa oko 200 primeraka početkom 2000-ih.

Mali tim naučnika i konzervatora vodi kampanju za spas endemskih vrsta riba, poznatih i kao Romanichthys valsanicola.

A ohrabrilo ih je nedavno otkriće u rijeci, jer je krajem oktobra, Andrej Togor, tridesetjednogodišnji ihtiolog (grana zoologije koja se bavi proučavanjem riba), otkrio 12 primjeraka te vrste na malom dijelu rijeke Valsan.

"Imati aspreta pred očima bilo je fantastično. To je jedna od najvećih nagrada koju jedan ihtiolog može da dobije", istakao je Andrej Togor.

Jedan od glavnih uzroka povlačenja ove vrste ribe je izgradnja serije hidroelektrana, izgrađenih na planinskoj riječnoj mreži pod rumunskim komunističkim režimom krajem 1960-ih.

Do tada se smatra da su ribe asprete naseljavale oko 30 kilometara reke Valsan, kao i dvije paralelne rijeke: Arges i Raul doamni.

Tokom proljeća, istaknuti planinar i konzervator Aleks Gavan odlučio je da koristi svoj javni profil za podizanje svijesti o vrsti asprete, što na rumunskom znači "grub".

"Proveo sam djetinjstvo na Valsanu. Legende o ribi tada su bile kao mitovi, ljudi su se pitali da li su i dalje u rijeci", prisjeća se Aleks Gavan.

Zajedno sa biologom Nikolom Krakunom, izradio je akcioni plan za spasavanje praistorijske vrste.

Vrsta asprete je uvrštena na listu kritično ugroženih vrsta prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Prema zvaničnom planu rumunskog ministarstva za životnu sredinu za 2016. godinu, kritikuje se "Hidroelektrika", državna kompanija koja upravlja branama, jer ne poštuje propise o tome koliko vode treba da ispušta nizvodno.

"Protok rijeke smanjuje se na nulu, odmah nizvodno od brane. U ljetnjoj sezoni, smanjenje protoka akumulacije nizvodno ponekad ugrožava ribe", navodi se u dokumentu.

U drugom dokumentu Nacionalne agencije za zaštitu životne sredine stoji: "Za asprete, najvažniju vrstu ribe na tom području, glavna opasnost je brana."

"To je neprihvatljivo, ja i moj tim smo ovde da to promijenimo", kaže Alek Gavan.

Akcioni plan za spas ove vrste takođe uključuje ekološku obnovu sliva rijeke Valsan, dežurnog upravnika, podizanje lokalne svijesti i, na kraju, zaštitni centar na obali rijeke koji će se udvostručiti kao uzgajalište u zatočeništvu.

Kao i kod svih projekata očuvanja gdke ljudi puštaju otpad u divljinu, to je trka s vremenom. Međutim, nedavno otkriće 12 riba ove vrste pobudilo je nadu da je populacija brojnija nego što zvanične procjene sugerišu.

"Asprete je živi fosil, naučnici i konzervatori ih moraju zaštititi, to je od najveće važnosti", naglasio je Krakun.

"Ribe su svjedoci evolucije, barometar zdravlja naše planete. Bile su ovde prije 65 miliona godina, čovjek ih nepažnjom može uništiti za 50 godina - to nije u redu", istakao je Alen Gavan.

(RTS)