Foto: Odbranimo prirodu Balkana
U periodu od 24. do 26. oktobra ove godine u Bijeljini je održano okupljanje aktivista i aktivistkinja udruženih u regionalni savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” koji okuplja organizacije i pokrete koji se suprotstavljaju štetnim projektima na našim rijekama šumama, pašnjacima i u našim zavičajima, navodi se u saopštenju pokreta.
U jeku sve intenzivnijih napada velikih stranih rudarskih kompanija, i s Istoka i sa Zapada, na prirodna bogatstva regiona, u prvom redu Srbije i Bosne i Hercegovine, od ključnog je značaja zajedničko i solidarno djelovanje aktivista i aktivistkinja i ovdašnjeg stanovništva u borbi protiv planova koji su Balkan označili “žrtvenom zonom” kako rudarskih korporacija, tako i ciljeva EU zelene tranzicije.
Kako globalna potražnja za litijumom, kobaltom i drugim tzv. kritičnim mineralima raste, zemlje Balkana našle su se na mapi interesa velikih rudarskih i energetskih korporacija. Evropska unija nas vidi kao “strateške partnere” u energetskoj tranziciji, ali stvarnost na terenu izgleda sasvim drugačije. Sistem podređen domaćim i stranim moćnicima, duboko ukorijenjena korupcija, netransparentne koncesije i potpuni izostanak javnog učešća stvaraju prostor za brutalnu eksploataciju i prirode i ljudi, plodno je tlo za realizaciju projekata koji uglavnom nemaju ni ekološku ni socijalnu pa ni ekonomsku opravdanost za naš region.
Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i Žaklina Živković iz Polekola, tom prilikom su istakle da lokalno stanovništvo treba odlučiti u kojem pravcu će krenuti lokalne zajednice. “Smatramo da je pogubno govoriti o razvoju ekonomije u pravcu prihvatanja uloge moderne, rudarske kolonije, pri čemu će strane rudarske korporacije uzimati gotovo cjelokupan profit, a nama ostavljati uništenu životnu sredinu. Odlučno želimo poručiti da ovdje, na Balkanu nema mjesta takvim projektima. Borimo se i borit ćemo se da život u našim zavičajima, rijekama, planinama, šumama i na našim oranicama bude održiv, dostojanstven i na korist generacijama koje dolaze”, poručile su.
Savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” odlučio je da promijeni svoj naziv u “Odbranimo prirodu Balkana”, jer izrastao u savez koji okuplja čuvare i čuvarice kako rijeka, tako i šuma, zavičaja i cijele prirode regije. Ovim činom otvara novo poglavlje za borbu koja nije samo sprječavanje, već iskreno i ujedinjeno zalaganje za sigurnu i dostojanstvenu budućnost te harmoniju između čovjeka i prirode.
Savezu su se pridružile i nove članice iz regije: “Rzavljani”, “Ne damo vode Mionice” i Pokret “Odbranimo šume Fruške gore” iz Srbije, pokret “Zelena narodna straža” iz Sjeverne Makedonije, te Udruga “Una” Srb iz Hrvatske.
Iz pokreta “Zelena narodna straža” naglašavaju kako je motiv njihovog pristupanja Savezu ujedinjenje i jačanje regionalne borbe za prirodu. “Zaštita prirode je jedna plemenita kauza zbog koje smo se povezali i sakupili ovde u Bijelini. Nama je izuzetno drago što smo postali deo Saveza Odbranimo reke (prirodu) Balkana i što možemo biti primer solidarnosti u borbe protiv zajedničkog neprijatelja”, poručila je Ema Velichkovska.
Domaćini ovogodišnjeg okupljanja saveza “Odbranimo prirodu Balkana” su lokalna udruženja “Eko put”, “Čuvari Majevice” i Karton revolucija koje posljednjih godina vode intenzivnu borbu protiv rudarenja litijuma u ovom dijelu sjeveroistočne BiH. Umjesto da planina Majevica bude stavljena pod zaštitu, jer se radi o izuzetno vrijednom prirodnom i kulturno-historijskom području, tamo postoje planovi da se realizuje rudarski projekat koji bi mogao ozbiljno i trajno ugroziti zdravlje ljudi i narušiti ekološku ravnotežu, navodi se u saopštenju.
“Od samog početka borbe, protiv otvaranja rudnka litijuma na Majevici, naglasak smo stavljali na zajedništvo između ljudi, zajednica i prirode. Područje planine Majevice je gusto naseljeno, obuhvata osam opština i gradova i Distrikt Brčko. Sve ove zajednice bile bi ugrožene ako bi se ralizovale planirane rudarske aktivnosti na ovom području. Strateški pravci razvoja regije Majevice usmjereni su na razvoj turizma, poljoprivrede i ostalih privrednih grana koje ne izrabljuju prirodu i ljude i to tako treba i ostati”, istakla je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica udruženja “Eko put” Bijeljina.
Uz poruku da odbrana prirodnih bogatstava ne poznaje granice, okupljanje ovog regionalnog saveza završeno je odlaskom u posjetu Saboru Saveza ekoloških organizacija Srbije koji je održan u Gornjim Nedeljicama, u organizaciji pokreta “Ne damo Jadar”, na kojem je prisustvovalo nekoliko stotina aktivista i aktivistkinja i organizacija i pokreta iz cijele Srbije i regije.
Sa SEOS Sabora poslana je poruka da je borba za odbranu prirode zajednička za sve ljude Balkana koji vjeruju da je očuvanje i zaštita prirode jedini siguran način da se osigura dostojanstven i siguran život kako za nas sad tako i za sve buduće generacije.
“Savez ekoloških organizacija Srbije počeo je od zajedništva. Ono što nas je spojilo je nevolja, ali ne mora tako da bude, jer ono što nas je održalo je prirodna bliskost i sada nismo više okupljeni samo oko nevolje, nego oko ideje rasta, ne samo da sprečimo trovanje već smo učili i učimo kako da razvijamo život. Dakle, nismo samo protiv kako nas optužuju, nego smo i za”, napomenuo je Jevđenije Julijan Dimitrijević iz SEOS-a.
S ovog okupljanja Savez je uputio poziv svim ekološkim organizacijama u regionu, akademskoj i naučnoj zajednici, kulturnim radnicima i radnicima i svim ljudima, da se pridruže ovoj inicijativi kako bismo, omasovljeno, solidarno i odlučno, još uspješnije vodili ekološke borbe. Okupljeni predstavnici i predstavnice članica saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana” složni su u ocjeni da borba protiv izrabljivanja prirode i ljudi kroz rudarenje tzv. kritičnih mineralnih sirovina postaje najveće pitanje društvene i socijalne i klasne pravde u našim društvima, naglašavajaju iz ovog pokreta.
