Foto: Shawn Miller
Rakovi pustinjaci su poznati po tome što traže i nose školjke kao oklop za svoja tijela, no sada sve više umjesto toga koriste plastiku, odnosno plastični otpad.
Analizom fotografija, koje su napravili entuzijasti i objavili na internetu, donesen je zaključak da rakovi zaista sve više nose plastiku umjesto školjki. Naučnici su veoma žalosni i zabrinuti što životinje u tolikoj mjeri žive u “našem smeću”. Rekli su da dvije trećine rakova pustinjaka nose “vještačke školjke”, a to su zapravo komadi smeća koje su bacili ljudi.
U istraživanju su korištene društvene mreže i internet stranice za dijeljenje fotografija.
“Počeli smo uočavati nešto što nije uobičajeno. Umjesto da su ‘ukrašeni’ lijepim školjkama, kao što smo oduvijek viđali, rakovi su nosili crvene plastične čepove flaša na svojim leđima ili dijelove sijalica”, izjavila je istraživačica Marta Szulkin.
Foto: Shawn Miller
Ona i njene kolege s Univerziteta u Varšavi, Zuzanna Jagiello i Lukasz Dylewski pronašli su ukupno 386 rakova koji su koristili “umjetne školjke”, uglavnom plastične čepove.
“Prema našim proračunima, deset od 16 vrsta kopnenih rakova samaca u svijetu koriste ovaj tim skloništa, a posmatrane su sve tropske regije na Zemlji”, kazala je Szulkin.
Još uvijek nije poznato da li su ovi materijali opasni ili možda korisni malim ranjivim rakovima.
“Kada sam prvi put vidjela ove fotografije, srce mi se slomilo. Međutim, moramo shvatiti da živimo u drugačijoj eri te da životinje koriste ono što im je dostupno”, izjavila je Szulkin za BBC Radio 4.
Riječ je o ekološkoj studiji baziranoj na internetu, koja je otkrila da je korištenje umjetnih školjki globalni fenomen.
“Vidjeli smo ovo kod dvije trećine svih vrta kopnenih rakova pustinjaka. To smo indentificirali samo korištenjem fotografija koje su snimili turisti”, dodala je ona.
Istraživači kažu da su sada otvorena nova pitanja o tome kako ovi rakovi stupaju u interakciju s plastikom i koriste je. Osim što je potrebno razumjeti da li im plastika šteti, naučnici žele saznati kako bi to moglo uticati na njihovu evoluciju.
Cijela grupa rakova se prilagodila skupljanju i korištenju odbačenih puževih školjki kako bi zaštitila svoja krhka tijela, a kada tih školjki nedostaje, rakovi se bore za njih.
Foto: Shawn Miller
Ono što nije poznato jeste koliko bi “noviteti” mogli uticati na njih te da li će se rakovi boriti i za “umjetne školjke”.
Količina prirodnih školjki puževa je u opadanju pa bi rakovima moglo biti lakše da pronađu umjetnu alternativu. Lakše, plastične “školjke”, mogle bi pomoći manjim i slabijim rakovima da prežive jer ih je lakše nositi.
U morskom okuženju postoji mnogo plastike koju životinje mogu izabrati. Nedavna studija je pokazala da najmanje 171 bilion komada plastike pluta našim okeanima, a ta količina bi se mogla utrostručiti do 2040. godine ukoliko se nešto ne poduzme.
Ipak, postoji nada da bi ove godine države konačno mogle potpisati dugoočekivani globalni sporazum o okončanju pošasti plastike.
Profesor Mar Miodownik je rekao da su ove fotografije lekcija ljudima da više koriste plastiku umjesto da je odbacuju.