ZAGREB – Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016“. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planet Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.
Prema izvještaju, globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već su pale za 58 posto između 1970. i 2012. godine, od kada datiraju posljednji dostupni podaci. To dovodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020. godinom.
Srećom, 2020. je godina koja i mnogo toga obećava. Te godine na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tim će se mjerama (zajedno s postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020.) pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.
„Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad neviđenom brzinom,” izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. „Nije riječ samo o prekrasnim vrstama koje svi volimo; biološka raznolikost je temelj zdravih šuma, rijeka i oceana. Nestanu li vrste, svi će ti ekosustavi propasti i sa sobom odnijeti i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje nam pružaju. Imamo sve potrebne alate da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah upotrebljavati ako želimo sačuvati živući planet radi našeg osobnog opstanka i boljitka.”
U izvještaju WWF-a koristi se Indeks živućeg planeta Londonskog zoološkog društva (engl. Zoological Society of London, ZSL) za praćenje trendova u bogatstvu divljih vrsta.
„Ljudskim ponašanjem potiče se smanjenje populacija divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavk kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka pokazuje da se uz političku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima priroda može oporaviti,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar.
Dodatni dokazi antropocena
Glavne prijetnje vrstama utvrđene u izvještaju izravno su povezane s aktivnostima ljudi, od nestanka staništa do uništavanja i prekomjernog iskorištavanja divljih vrsta. Neizvjesna je budućnost planeta u vremenu u kojem čovječanstvo ponajviše utječe na promjene na Zemlji, uključujući moguće šesto masovno izumiranje. Ovo novo razdoblje već nazivamo antropocenom. Shvatimo li zašto ulazimo u ovu novu epohu, moći ćemo pronaći rješenja za povratak ekosustava o kojima ovisimo.
Izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi k uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutačno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 posto potrošnje vode.
Predlažu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. Izvještaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i financijskih sustava neophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija.
Iskorištavanje planeta do samih granica
„Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu.
Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.
„Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima“, izjavila je Andrea Štefan, voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria. „WWF Adria potiče dijalog s poslovnim sektorom i donosiocima odluka i donosi rješenja koja traže promjenu načina poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u regiji“.
Planiranje budućnosti
U izvještaju WWF-a dokazuje se da moramo promisliti o načinu na koji proizvodimo, konzumiramo, mjerimo uspjeh i cijenimo prirodni okoliš.
Kako bismo očuvali okoliš uz gospodarski i društveni razvoj potrebna je hitna sustavna promjena koju će provesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.
U izvještaju se prikazuje i kako nastaje pozitivan trend, naglašavajući novije globalne sporazume o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Posebno se ističe Program za održivi razvoj do 2030. kao ključan vodič za donošenje odluka kojim se može osigurati da se uz gospodarske i društvene interese poštuje i okoliš. Na WWF-ovu predstavljanju najnovijeg izdanja tog znanstveno utemeljenog izvještaja govorila je i voditeljica ureda UNDP-a u Hrvatskoj Sandra Vlašić.
„Nova razvojna agenda ili Agenda 2030, usvojena prije godinu dana na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, istovremeno je i ambiciozna i transformirajuća, usmjerena na tri bitna cilja: smanjiti nejednakosti, iskorijeniti siromaštvo i popraviti klimu. Mislim da su to teme koje nas sve okružuju, bez obzira gdje živimo i čime se bavimo. Uvijek nažalost postoje nejednakosti, nepravde, siromaštvo i učinci klimatskih promjena koji ne poznaju granice. Agenda je artikulirana u 17 ciljeva održivog razvoja koji su isti za sve i vrijede za sve ljude, zemlje, države na ovoj planeti – i razvijene i nerazvijene i one u razvoju. Vjerujem da je ‘Plan za bolji svijet’ – kako još popularno zovemo Agendu 2030 moguće ostvariti, ali je potrebno da djelujemo svi, odmah i u istom smjeru. Samo suradnjom možemo osigurati bolju budućnost za sve, nema plana ‘B’ jer nema niti planeta ‘B’“, istaknula je Sandra Vlašić.
Izvještaj o stanju planeta za 2016.: „Rizik i otpornost u novom dobu“ jedanaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije koju svjetska organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine. U okviru izvještaja se od 1970. do 2012. pratilo više od 14 000 populacija kralježnjaka više od 3700 vrsta. Izvještaj možete preuzeti na stranici adria.panda.org/lpr_2016.