Foto: Eko BiH
Mreža je doprinijela poboljšanju zakonskih regulativa u domenu okoliša u oba entiteta.
Piše: Jelena Jevđenić
Još prije dvadeset dvije godine, kada pitanje životne sredine nije bilo aktuelno kao sada i kada se priča o klimatskim promjenama ismijavala, pokrenuta je Eko BiH mreža. Aktivisti, ekološka udruženja i pojedinci pokrenuli su platformu kako bi se povezali i udružili u zajedničko djelovanje na polju ekologije naše države. Možda tada ni slutili nisu koliko će kasnije priroda Bosne i Hercegovine biti pod pritiskom zarad profita.
Rijeke, šume, tla, jezera, močvare, polja, prirodni fenomeni, divlje životinje na direktan ili indirektan način su pod pritiskom i uništavanjem zbog zarade, najčešće pojedinaca.
Više nego ikada građanima je potrebna solidarnost i pokretačka energija da bi se borili sa sve većim pritiskom na prirodu kojim upravlja profit.
Eko BiH je prva neformalna mreža ekoloških udruženja, aktivista, pojedinaca i grupa u Bosni i Hercegovini koja djeluje preko 20 godina. Pokrenuta je 2002. godine i tada je podrazumijevala elektronsko umrežavanje i razmjenu informacija između ekoloških udruženja i aktivista u Bosni i Hercegovini. Kao neformalna mreža djeluje od 2014. godine kada je organizovan prvi sastanak mreže u Banjaluci.
„Cilj mreže je okupljanje organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca/ki radi zajedničkog rada i djelovanja, međusobne solidarnosti u jačanju kapaciteta, razmjeni informacija i podršci, sve u cilju zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini. Mreža okuplja oko 30 aktivnih ekoloških udruženja – članica mreže. Prije mjesec dana mreža je organizovala važan skup – skupštinu članica, gdje smo usvojili principe rada i djelovanja mreže kroz Poslovnik i Etički kodeks, koji su nam sada ključni dokumenti za upravljanje članstvom i mrežom općenito, a skupština je odabrala novi saziv Koordinacionog odbora mreže“, rekla je za Impuls Majda Ibraković, koordinatorica mreže.
Prema njenim riječima Eko BiH mreža je potakla promjene u BiH.
„Mreža je doprinijela poboljšanju zakonskih regulativa u domenu okoliša u oba entiteta (posebno zakona o zaštiti okoliša), izradi strategije zaštite okoliša ESAP 2030+, prepoznata je kao ključan akter u izradi i praćenju okolišnih politika, zakona i dokumenata u BiH. Podržala je Manifest čuvara okoliša o energetskoj budućnosti BiH, a organizacije okupljene kroz mrežu u koaliciju Partnerstvo 27 izradile su tri izvještaja iz sjene o procjeni napretka BiH vezano za Poglavlje 27“.
„Iz mreže su potekle i druge tematske grupe, koalicije, projekti i zajedničke akcije udruženja – za zaštitu prirode, za zaštitu rijeka, za probleme zagađenja zraka, probleme otpada itd. Kroz mrežu Eko BiH organizovala su se zajednička okupljanja, sastanci, radionice, edukacije, akcije, protesti, peticije, reakcije, pisma podrške i druge važne aktivnosti gdje se pokazuje znanje, solidarnost i snaga ekoloških udruženja u Bosni i Hercegovini“, dodala je Ibraković.
Ovih dana tim Eko BiH mreže uradio je i kratku video priču o ideji, misiji, te nastanku i djelovanju Eko BiH mreže.
O važnosti zaštite životne sredine i umrežavanja, u video priči govore neki od članova i članica mreže.
Majda Ibraković u videu koji možete pogledati na linku ispod, kaže da „Mrežu ne održavaju samo projekti i kampanje, već članice i udruženja koje spaja ista motivacija za očuvanje prirode. Mreža je opstala ovako dugo zahvaljujući stalnoj energiji i zajedničkom zalaganju ljudi.”
No koliko je građanima doista važna i bitna zdrava životna sredina i koliko nadmašuje skoro sve, možda najbolje opisuje jedna rečenica Tihomira Dakića iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, koju je rekao u video priči.
„Tema životne sredine je svojom širinom uticala na prirodnu saradnju i prevazilaženje svih problema u postratnom periodu.“
Više pogledajte na linku ispod.