Foto: Pixabay
Novo istraživanje pokazuje kako klimatske promjene mijenjaju našu svakodnevicu – i kako se njihovi efekti geografski, ali i ekonomski razlikuju.
Možda je teško reći tačno kada, ali klimatske promjene su uveliko postale dio naše svakodnevice. To potvrđuje i nedavni, veliki izvještaj koji je objavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine (EEA), pod nazivom „Pregrijani i nespremni: Iskustvo Evropljana u životu sa klimatskim promjenama”.
Kako se navodi u izvještaju, koji je uključio 27.000 ljudi iz 27 zemalja Evropske unije, 80% ispitanika je izjavilo da je u posljednjih pet godina na svojoj koži osjetilo makar jedan problem koji je povezan sa klimatskim promjenama: ekstremne vrućine, poplave, šumske požare, nedostatak vode…
Ali cilj istraživanja nije bio samo da mapira uticaj klimatskih promjena, već prije svega da odgovori na pitanje kako se stanovnici Evropske unije snalaze u novim uslovima.
Kako se navodi u studiji, čak 38% ispitanika je reklo da ne može da priušti da u dovoljnoj mjeri ohladi svoj dom tokom ljeta.
U pitanju je problem koji je posebno izražen u istočnim zemljama Evropske unije; najgore se rangiraju Poljska i Litvanija, gdje su ti udjeli preko 50%, ali i Slovačka, Mađarska, Grčka…
Uopšteno, studija pokazuje geografsku, klimatsku ali i ekonomsku razliku koja postoji između različitih regija EU: države na jugu i istoku su istovremeno i više pogođene posljedicama klimatskih promjena, i manje spremne da se sa tim posljedicama izbore.
Svaki peti stanovnik Evropske unije nije sproveo niti jednu meru zaštite od ekstremnih klimatskih uslova
„Prilagođavanje na nove klimatske uslove” nisu samo veliki, državni, infrastrukturni projekti – bolja zaštita od poplava i požara, ozelenjavanje gradova i slično – već je i to postao dio svakodnevice. Mnoge odluke koje donosimo, a koje se tiču naše kuće ili stana, sada postaju informisane novim klimatskim prilikama.
Kako se navodi u studiji EEA, svaki peti stanovnik Evropske unije nije sproveo niti jednu mjeru zaštite od ekstremnih klimatskih uslova: tu se ubrajaju ugradnja klima uređaja, ali i zaštite od poplava, i ugradnja sistema prikupljanja kišnice; osiguranje od vremenskih prilika, kupovina baterijskog sistema za kuću…
Ovakva „lična” prilagođavanja umnogome zavise od lokalnih izazova, ali nam studija svejedno otkriva da, na nivou cijele Evropske unije, posao nikako nije završen. Istovremeno, naglašava se u studiji, prilagođavanje u domaćinstvima nije samo privatna, lična, porodična stvar, već je i to društveni izazov.
Potrebno je, naime, da države podrže svoje stanovnike u ovim „malim” projektima prilagođavanja na nove klimatske uslove. I to važi ne samo za Evropsku uniju, već i za zemlje kao što je Srbija.
Nema svako sredstva da unaprijedi energetsku efikasnost u svom domu, i da se odluči na dugoročno održivo rješenje za kućno grijanje; kao što su u domenu kućne energetike potrebni državni podsticaji, tako su oni potrebni i nama da prilagodimo našu svakodnevicu i učinimo je sigurnijom i komfornijom – bilo da se radi o renovacijama koje će nam ljeti spustiti temperaturu u urbanoj sredini za par neophodnih stepeni, ili o boljoj zaštiti od poplave, za kuće koje se nalaze u rizičnim područjima, prenosi klima101.