 danas je u Banjaluci predstavio analizu "Koncesije - javno dobro zajednice ili privatno vlasništvo vlada".){kind=link}
Foto: CZZS
Centar za životnu sredinu (CZZS) danas je u Banjaluci predstavio analizu “Koncesije – javno dobro zajednice ili privatno vlasništvo vlada”.
Analizom su obuhvaćena dva aspekta, aspekt sa akcentom na uključenje javnosti prilikom dodjele koncesija i pravni aspekt koncesionih ugovora.
Ratko Pilipović, eksterni pravni saradnik CZZS i autor analize, pojasnio je da u BiH postoji mnogo zakona i podzakonskih akata, te da svaka administrativna jedinica (BiH, FBiH, RS, Brčko Distrikt i 10 kantona) ima svoj zakon o koncesiji.
“Kada govorimo o javnom interesu, spemenućemo Arhusku konvenciju, konvencija koja omogućava određena prava građanima u toku postupaka. Jedno od tih prava je i pravo učešća u donošenju odluka. Te odluke prema Arhuskoj konvenciji a i prema našim zakonima, zakon o zaštiti životne sredine, odnose se na učešće u konkretnim projektima, učešće u strategijama i planovima i učešće u izradi produkta. Po pitanju učešća javnosti u koncesionom postupku, zakoni su poropisani o učestvovanju javnosti ali se to ne provodi u praksi. Javnost nije uključena u dodjele konkretnih projekata i zboga toga nastaju svi problemi koji su trenutno aktuelni u BiH po pitanju MHE”, pojašnjava Pilipović.
Što se tiče koncesionih ugovora u BiH se koriste privatno-pravni ugovori, te ovakav vid ugovora najviše pogoduje koncesionaru. Obzirom da su predmet koncesija javno dobro, u tom slučaju logičnije bi bilo sklapanje javno-pravnog ugovora jer bi na taj način bilo moguće ostvarivanje zaštite, tj. ako se koncesioni ugovor ne poštuje ili ako je štetan, svaki građanin može pokenuti upravni spor ukoliko smatra da se ne poštuje ugovor. To je postupak kojim bi se mogao oboriti koncesioni ugovor.
“Svjesni dugogodišnje prakse i budućih planova nadležnih javnih organa, a posebno lokalne uprave da na netransparentan način planiraju i dodjeljuju koncesije za izgradnju malih hidroelektrana, osnovni cilj analize je podstaći nadležne organe vlasti da unaprijede zakonska rješenja kojima će se omogućiti propitivanje javnog interesa u davanju koncesija, učešće javnosti u donošenju odluka o odgovornom i održivom upravljanju prirodnim resursima koji pripadaju svima nama”, navode iz CZZS.
Kao pozitivan primjer učešća javnosti u dodjeli koncesije je planirana izgradnja HE Krupa, Banja Luka, gdje je investitor odustao nakon negativnog javnog mišljena na dodjelu koncesije.
Autor: Impuls