Foto: Ilustracija iz knjige “Planine pune priča”
“Ako biste nekome rekli da zažmiri i zamisli planinu, budite sigurni da bi ta osoba zamislila upravo mene, iako me možda nikad ranije nije vidjela. To je zato što sam lijep kao da sam plod mašte.” Ovako počinje priča o planini Maglić, jednoj od dvanaest planina u ilustrovanoj knjizi “Planine pune priča” koja će biti predstavljena u subotu u 17 časova, u Dječjoj kući Novo Sarajevo.
Piše: Jelena Jevđenić
Ovo je druga po redu ilustrovana knjiga umjetnice Vanje Lazić i novinarke Jasmine Čaušević, u kojoj su kroz ilustracije i priče prikazane planine Bosne i Hercegovine. Takođe, na ovaj način one ukazuju na bogatu prirodu koju ima naša zemlja i na sve veće ekološke pritiske s kojima se suočava.
Krajem novembra 2022. godine, autorice su objavile knjigu “Rijeke pune priča” u kojoj je prikazano dvanaest rijeka Bosna i Hercegovine. Pošto je naša zemlja poznata po raznolikoj i bogatoj prirodi, bilo je prirodno da se ova priča nastavi.
U knjizi o planinama autorice su nam, kroz čarobne priče i bajkovite ilustracije, približile i dočarale dvanaest planina Bosne i Hercegovine.
Planine su prikazane kroz četiri godišnja doba, od kojih su Treskavica, Maglić i Vran proljeće, Čvrsnica, Zelengora, Konjuh ljeto, Visočica, Kozara, Velež jesen i Vlašić, Bjelašnica, Prenj zima.
Planine pune priča
Zašto su baš ove planine posebne pa su dobile mjesto u knjizi, autorice navode inspiraciju i različitost kao neke od motiva.
“Planine smo birale na nekoliko načina – uvrstile smo omiljene planine, one planine oko kojih postoje neke priče koje volimo, kao i one prema kojima nas je vuklo nešto što nismo znale riječima da objasnimo. Inspirisale su nas na mnogo različitih načina – kroz emociju koju nam budi boravak na konkretnoj planini, kroz utisak kojim nas planina preplavi, kroz čitanje zapisa o planini, bilo da su naučni ili praktični i planinarski, a inspirisalo nas je i to kako ljudi oko nas doživljavaju planine i šta im one znače”, navodi Jasmina Čaušević za Impuls.
Vanja Lazić dodaje da je bilo bitno da predstave planine iz svih dijelova države.
“Bilo nam je važno da u knjigu uvrstimo i planine iz različitih dijelova Bosna i Hercegovine, a samim time i planine koje su potpuno različite po svom geološkom porijeklu. Iako smo imale dosta ovih konkretnih karakteristika koje smo uzimale u obzir prilikom odabira planina, mislim da sa sigurnošću možemo reći da je na kraju finalni odabir bio dosta intuitivan”.
Ono što je neobično i karakteristično je kombinacija teksta i ilustracije, dviju autorica, te se pitanje nameće samo, koliko je zahtjevno ovako stvarati.
Vanja naglašava da je za ovakav vid sardanje potrebna posebna povezanost i inspisarcija autorica.
“Meni je ova saradnja, bez želje da jedna drugoj pišemo hvalospjeve, zaista jedna od najprijatnijih i najinspirativnijih u mojoj karijeri. Naš proces rada je dosta specifičan jer se na tekstu i ilustracijama radi paralelno, što vjerujem doprinosi prožimanju kroz cijelu knjigu”, ističe.
Jasmina dodaje da se uklapanja crteža i teksta uzajamno nadopunjava i na taj način prevazilazi blokade.
“Različite stvari su uticale na bitno drugačiji pristup radu na planinama, ali je dinamika uklapanja crteža i teksta bila podjednako motivirajuća, skladna i ljekovita kao i kad smo radile na rijekama. Jedan pogled na Vanjine skice – a dodaću da je za svaku planinu Vanja uradila najmanje 2-3 skice – otklanjao je bilo koju blokadu u mom pisanju”, dodaje.
Vanja Lazić i Jasmina Čaušević, foto: Ustupljena fotografija
Kada je prije dvije godine izašla knjiga “Rijeke pune priča”, bio je to drugačiji način kojim je predstavljena priroda naše zemlje.
Knjiga je dobila karakter kao knjiga za mlade koja upozorava na važnost zaštite prirode, u kojoj upoznajemo naučne i kulturno-istorijske činjenice rijeka i ekološke probleme.
Knjiga još uvijek putuje svijetom i upoznaje sada i građane drugih država s prirodom koju Bosna i Hercegovina ima.
“Za nas je najveći uspjeh što knjiga “Rijeke pune priča” i dalje “živi” i pronalazi novu publiku. Ovog ljeta smo imale priliku da knjigu predstavimo i na Balkan River Summitu u Crnoj Gori kao i na Festivalu Krasopis u Hrvatskoj. Potvrda je to da se ne radi o knjizi isključivo namijenjenoj djeci, nego da ima više nivoa čitanja i razumijevanja. “Planine pune priča” su i nastale primarno zahvaljujući podršci svih čitatelja i čitateljica, velikih i malih, koji su nas ohrabrili da se upustimo u avanturu stvaranja druge knjige”, navodi Vanja.
Iako i “Rijeke pune priča” i “Planine pune priča” imaju isti formu, one su, po riječima autorica, u procesu stvaranje bile različite s više aspekata.
“Već na samom početku rada smo shvatile da će knjiga o planinama u nekim segmetima biti dosta drugačija, jer su planine dosta kompeksnije, ljudi se drugačije vežu za planine, planina zimi i u ljeto nije isto. Iako pratimo formu koju smo imale i u rijekama, dvanaest priča, priče iz prvog lica, antropomorfne ilustracije, knjiga je dosta drugačija. Ilustracije su svakako drugačije, koloritnije, a sami “likovi” planina su možda malo više čudovišni nego ljudski. Nama su sve ove promjene došle dosta organski kroz naše doživljaje planina a i rijeka, a nadamo se da smo opravdale očekivanja i da će ljudi uživati čitajući barem onoliko koliko smo uživale stvarajući ilustracije i priče”, objašnjava Vanja.
Jasmina ističe da je rad na rijekama bilo dosta bliže njenom karakteru.
“Iz mojeg ugla se razlikuju mnogo. Ako se, popularno, ljudi mogu dijeliti na cat people i dog people , mislim da se mogu dijeliti i na ljude rijeka i ljude planina. Ja sam definitivno u rijeka timu. Rijeke volim kao što volim ljude; kada sam na rijeci, imam snažan osjećaj sreće u tijelu, uz rijeke se osmjehujem, kada se približavam rijekama koje posebno volim, osjećam spokoj koji ne umijem ni da opišem. Zbog te snažne emotivne komponente, bilo mi je brzo i lako da pišem o rijekama. Sa planinama je sve bilo drugačije – pristup mi je bio prije svega istraživački, sve se odigravalo na mentalnom nivou, pregledala sam bezbroj YouTube videa tuđih doživljaja planina, gledala sam Vanjine i Saudinove videe i fotografije kada su oni planinarili, u svoj svijet su me planine uvukle preko tuđih tekstova više nego što su me moji doživljaji na planinama nadahnuli. Ovo sad zvuči kao da mi planine nisu bliske. Sasvim suprotno, rado ih obilazim, ali prije svega zbog njihovog uticaja na moje psihofizičko zdravlje. Beskrajno ih poštujem, malo ih se i pribojavam”, objašnjava.
Foto: Ilustracija iz knjige “Planine pune priča”
Knjigu prate crteži i priče o planinama iz kojih čitatelji mogu naučiti štošta novog. Na kraju knjige nalazi se i jedna vrsta edukacije kako se ponašati na planinama.
“Planine su ovdje bile prije nas, i trebaju ostati i nakon nas. Mi ih samo posuđujemo na jedan period tokom našeg života. Moramo ostaviti prirodu onakvom kakvom smo je zatekli za naredne generacije, jer samo odgovorno ponašanje svakog od nas je može sačuvati”. Ovo je jedan od pasusa iz knjige kojim se ukazuje na odgovornost koju trebamo imati prema prirodi i dio je Pravilnika o ponašanju u prirodi i na planinama.
Jasmina podsjeća da na kraju knjige o rijekama, takođe postoji “Molba” koju je napisala Sandra Josović iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, kroz koju zajedničkim glasom rijeke progovaraju o problemima koje im ljudi stvaraju i mole nas da ih čuvamo.
“Na sličan način smo željele da objedinimo glasove planina, koje progovaraju o tome šta sve njih ugrožava. Tu molbu je napisao Medin Aljukić, izviđač, planinar i ekološki aktivista, koji sjajno i piše. Pravilnik o ponašanju je logičan dio “Molbe”, i zato što se nadovezuje sadržajno, a i zato što se Medin bavi i edukacijom mladih, pa se sve lijepo uklopilo”, objašnjava.
Foto: Ilustracija iz knjige “Planine pune priča”
Brojna istraživanja su pokazala da čitanje knjiga o prirodi inspiriše ljude da krenu da istražuju i više borave u prirodi, a ilustrovane knjige o prirodi pomažu djeci da se s njom povežu. Nesumnjivo je da je knjiga “Rijeke pune priča” doprinijela najmlađim Bosancima i Hercegovcima da upoznaju prirodu naše zemlje, međutim, Vanja tvrdi da bismo mi, odrasli, dosta toga mogli naučiti od djece.
“U posljednje dvije godine smo kroz “Rijeke pune priča” upoznale zaista mnogo djece i čini mi se da su više ona nas inspirisala da prirodu gledamo drugim očima, a onda to pokušamo kroz knjige prenijeti i na odrasle. Djecu priroda fascinira, vole otkrivati, postavljati pitanja, maštati o bićima koja žive u prirodi i to je upravo osjećaj koji bi voljele da probudimo i kod odraslih. Da prirodu prije svega poštujemo i čuvamo a ne gledamo kao izvor profita i mjesta koja treba ukrotiti ili pokoriti. Volimo vjerovati da su naše knjige, zajedno sa mnogim drugim sjajnim inicijativama u našoj zemlji, doprinijele da drugačijim očima vidimo zaista prekrasnu prirodu koja nas okružuje”, navodi.
Za zdrav ljudski život, neophodan je zdrav svijet prirode. Autorice ove knjige, koje su ujedno i ekološke aktivistkinje vjeruju da postoji bezbroj načina da se priroda Bosne i Hercegovine sačuva. Putem aktivizma, naučnih studija, političkog angažovanja, pravnih borbi, novinarstva i umjetnosti.
“Ono što ja smatram da je važno je da napustimo narativ da postoje ispravni i pogrešni načini i da su neki važniji od drugih, po meni sve su to važni dijelovi slagalice i svi doprinosimo istom cilju. I druga važna stvar je da promjene i pobjede, pogotovo u ovom sektoru, ne dolaze preko noći i većinom su proizvod dugotrajnog rada na različitim poljima”, ističe Vanja.
Izdavač knjige “Planine pune priča” je Centar dr Stjepan Bolkay. Knjigu će biti moguće kupiti u Bazerdžan shopu u Sarajevu i putem njihovog web shopa.