Zemljište predstavlja dragocjeno skladište ugljenika koje slabi pod uticajem klimatskih promjena što produbljuje postojeću krizu.
Kapacitet zemljišta da skladišti ugljenik značajno opada sa porastom prosječne temperature, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje naučnika sa Stokholmskog univerziteta i Univerziteta Ekseter koji su do rezultata došli proučavajući podatke preko 9.000 uzoraka zemljišta iz različitih dijelova svijeta.
Ovakvo svojstvo zemljišta predstavlja primjer pozitivne povratne sprege, odnosno mehanizma kojim porast temperature dovodi do većih emisija ugljen-dioksida, što dodatno ubrzava globalno zagrijavanje.
Autori ističu da količina ugljenika koji se oslobodi zavisi od tipa tla. Lakša, pjeskovita zemljišta, siromašna glinom, gube tri puta više ugljenika nego teža zemljišta sa visokim sadržajem gline.
Razlike u skladištenju ugljenika zasnovane na sastavu zemljišta nastaju zato što tla sa visokim sadržajem gline pružaju veću mineralnu površinu za vezivanje organskog materijala na bazi ugljenika, što smanjuje sposobnost mikroba da mu pristupe i da ga razgrade. Metabolizam mikroorganizama je ključan u ciklusu ugljenika i njegovog prevođenja u ugljen-dioksid, gas sa efektom staklene bašte.
U zemljištu je skladišteno više ugljenika nego što ga ima u atmosferi i svim biljkama svijeta zajedno, pa bi oslobađanje čak i malog procenta ovih zaliha moglo da ima značajan uticaj na klimu.
Podaci 9.300 profila tla iz različitih dijelova svijeta preuzeti su od Međunardonog referentno-informativnog centra za zemljišta (ISRIC), a za studiju najrelevatniji je bio površinski sloj do 50 cm dubine.
Upoređujući zalihe ugljenika iz mjesta sa različitim temperaturnim prosjecima, autori su procijenili da za svakih 10 °C povećanja prosječne temperature, sadržaj ugljenika za sve tipove zemljišta opada u prosjeku za 25%. Uprkos tome što je malo vjerovatno da će porast temperature biti toliko drastičan, brojevi jasno ukazuju na povezanost porasta temperature i smanjenog kapaciteta tla za skladištenje ugljenika.
Autori studije ističu da njihova saznanja mogu da pomognu u identifikaciji ranjivih prirodnih ugljenikovih skladišta, kao i da unaprijede postojeće modele koji simuliraju buduće klimatske promjene. Njihovi rezultati jasno pokazuju da povećanje temperature za zemljište znači više oslobođenog ugljenika.