Foto: Chris Gallagher
Istraživanje otkriva povezanost poplava sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, bolesti respiratornog sistema i mentalnih poremećaja.
Nova studija pokazuje da je uticaj poplava na ljudsko zdravlje mnogo veći nego što se ranije mislilo te nadilazi zdravstvene probleme kao što su rizik od ozljeda i izloženost zaraznim bolestima koje se prenose vodom.
Štete uzrokovane ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Sjedinjenim Američkim Državama najčešće se prikazuju kao ekonomski gubici, a njihov učinak na ljudsko zdravlje manje je poznat. Istraživači Škole javnog zdravstva sa Univerziteta Yale otkrili su pak da su poplave povezane s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, bolesti respiratornog sistema, kao i mentalnih poremećaja.
„Kada se govori o gubicima uzrokovanim katastrofalnim poplavama, uglavnom se usredotočujemo na štete nastale na imovini i odštetnim zahtjevima za njihovu naknadu. Međutim, poplave također mogu uticati na većinu nezaraznih bolesti.“ – kaže Kai Chen, docent epidemiologije na Univerzitetu Yale i viši autor studije „Association of flooding exposure with cause-specific mortality in North Carolina, United States“, objavljene u časopisu Nature Water.
Istraživači Škole javnog zdravstva sa Univerziteta Yale pregledali su podatke o 446 807 smrtnih slučajeva iz svih razloga koji su se dogodili od 2015. do 2019. u 98 okruga u Sjevernoj Karolini, saveznoj državi koja je u proteklih 30 godina bila izložena brojnim vremenskim nepogodama, uključujući poplave.
Usporedili su rizik smrtnosti od iznenadnih poplava – poplava koje započinju u roku od tri do šest sati tokom jakih padavina koje su često uzrokovane grmljavinskim olujama, i dugotrajnijih poplava koje se odvijaju tokom jednog ili više dana. Bili su iznenađeni da su dvije vrste poplava pokazale slične ishode, a riječ je o ekstremno brzim bujičnim i višednevnim poplavama.
„Među njima ipak postoje određene razlike. Višednevne poplave uzrokuju veći broj smrtnih slučajeva od bujičnih, ali općenito su usporedive u smislu rizika“, navodi Kai Chen.
Istraživači su također usporedili rizik od slučajne i neslučajne smrti kod mladih i starijih ljudi te ponovno dobili iznenađujuće rezultate. „Osim razlike između vrsta poplava, otkrili smo i razlike u broju ljudi koji su umrli zbog izloženosti poplavama. Ustanovili smo da starije osobe imaju povećan rizik od slučajne smrti, a da su mladi ljudi izloženi većem riziku od neslučajne smrti.“ – objašnjava Kai Chen.
Slučajni smrtni slučajevi uključuju one uzrokovane padom i utapanjem, dok se neslučajni odnose na smrtne slučajeve uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, bolestima respiratornog sistema i mentalnih poremećaja. Istraživači su u 98 okruga u Sjevernoj Karolini također kontrolisali faktore kao što su siromaštvo i pristup zdravstvenoj zaštiti, te temperaturu i količinu padavina.
„Naša studija pronalazi potencijalnu povezanost između izloženosti poplavama i povećanog rizika od slučajne smrti i za mlađe i za starije skupine, s većim rizikom uočenim u mlađim dobnim skupinama od 0 do 64 godine“, tvrdi Chen. „Studija sugeriše da izloženost poplavama može uzrokovati respiratorne i povezane alergijske učinke na zdravlje zbog vlage ili plijesni. Također, čini se da je uticaj poplava na mentalni stres izraženiji kod mlađih ljudi. Stariji ljudi mogu biti izloženi nižem riziku od neslučajne smrtnosti zbog redovitog uzimanja lijekova i zdravstvene zaštite. Mogli bismo očekivati da će sveukupno gledano, starije osobe s nižom mobilnošću i višim stopama hroničnih bolesti imati veću smrtnost od nesreća u usporedbi s mlađim, zdravijim ljudima. No, kod mlađih ljudi izraženija je smrtnost uzrokovana kardiovaskularnim bolestima, bolestima respirtaornog sistema i mentalnih poremećaja. Mislim da je to iznenađujuće“, kaže Chen te dodaje kako starije osobe ipak imaju veći rizik od utapanja i teških tjelesnih ozljeda koje za posljedicu imaju smrt.
Chen i njegov tim planiraju proširiti svoje istraživanje o uticaju poplava na ljudsko zdravlje na države na istoku i zapadu SAD-a. Na taj način moći će omogućiti bolje razumijevanje načina na koji poplave utiču na ljudsko zdravlje i potencijalno podržati pripremu učinkovitih zdravstvenih intervencija koje se mogu koristiti tokom katastrofalnih poplava, prenosi ekovjesnik.