.){kind=link}
Foto: Impuls
Na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici u Mostaru usvojila Uredbu o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SPUO).
Kako navode iz resornog ministarstva, radi se o sistemskom postupku za procjenu potencijalnih uticaja planova i programa na okoliš, a jedan od razloga za njezino uvođenje je potreba za pravovremenim reakcijama za ciljeve i posljedice na okoliš, te za dugoročne i kumulativne učinke na nivou plana ili programa, odnosno postizanja održivog razvoja.
Uredba je proistekla iz Zakona o zaštiti okoliša koji je usvojen u februaru 2021. godine.
”U maju 2023. godine, odmah po preuzimanju mandata, pokrenuli smo aktivnosti, obavili konsultacije s kantonima i Savezom općina i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključili javnost i pokušali usaglasiti što je kroz konsultacije pristiglo i dobro je što smo dobili ovaj dokument koji definiše ko provodi stratešku procjenu i za šta se ona radi, a to su strategije, planovi, programi i njihove izmjene i dopune iz oblasti prostornog planiranja ili korištenja zemljišta, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraćaja, upravljanja otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija, turizma, očuvanja prirodnih staništa biljnog i životinjskog svijeta”, izjavila je resorna ministrica Nasiha Pozder.
Iz ministarstva ističu da je radna grupa koja je radila na Uredbi bila sastavljena od predstavnika iz ministarstava nadležnih za navedene oblasti, te da Uredba dijelom transponira odredbe Direktive Evropskog parlamenta i vijeća iz 2001. godine o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš.
-U praksi, naprimjer, kada se radi energetska strategija, uz njenu izradu se radi i strateška studija koja analizira koji su uticaji na okoliš, ako je predviđeno da se grade hidroelektrane na nekom slivu. Analizira se da li postoji još takvih u blizini, odnosno kumulativni uticaji i daju se alternativna rješenja; procjenjuje se je li taj prostor opterećen i šta je optimalno da se radi, kod termoelektrana – strateška studija će uzeti u obzir uticaj na zrak i slično, navode iz ovog ministarstva.
Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH za Impuls kaže da je ovaj dokument presudan kako bi se negativni uticaji na životnu sredinu prepoznali u ranoj fazi.
„Kada se razmatra Uredba o strateškoj procjeni uticaja na okoliš, ona predstavlja ključni instrument u procesu planiranja i donošenja odluka koji omogućava da se potencijalni negativni uticaji na okoliš identificiraju i ublaže još u ranoj fazi. Uredba omogućava da se održivi razvoj postavi kao prioritet, a ne da se donose odluke koje mogu štetiti ekosistemu i zdravlju ljudi.“
Ona dalje navodi da je značaj javnosti u procesu odlučivanja jedan od najbitnijih elemenata uredbe.
„Jedan od najvažnijih elemenata ove uredbe jeste osiguranje da svi relevantni podaci budu dostupni javnosti i da građani mogu aktivno učestvovati u procesu. Ukoliko se proces procjene uticaja sprovede na transparentan i inkluzivan način, to može pomoći u donošenju boljih odluka koje uzimaju u obzir širi interes zajednice i okoliša“, dodaje.
Nina Kreševljaković
Ministarstvo navodi da će dalje raditi na priručnicima i smjernicama za svaku navedenu oblast kojima će utvrditi za svaki sektor pojedinačno, koje strategije, planovi i programi će biti izuzeti od strateške procjene.
„Također, nakon donošenja Uredbe, organizirat ćemo savjetovanja u cilju edukacije i razmjene mišljenja kako bismo na vrijeme radili izmjene i dopune ako se u njegovu provođenju ukaže potreba za tim“, saopštili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Kreševljaković naglašava da će se efikasnost uredbe vidjeti tek na terenu.
„Tehnički, uredba može biti vrlo korisna, ali njena efikasnost zavisi od toga kako će se implementirati na terenu. Ako postoji nedostatak kapaciteta za sprovođenje procjena ili ako su procjene površne i ne temelje se na potpunim podacima, onda sama uredba može izgubiti svoju snagu. Uredba mora osigurati da se koriste najnoviji i najprecizniji podaci u procjeni uticaja. To znači da bi bilo važno uvjeriti se da su konsultovani odgovarajući stručnjaci, kao i da postoji dosljedno praćenje i evaluacija rezultata“, ističe.
Jelena Jevđenić/Impuls