Foto: Wikipedia
Posljednjih nedjelja stručnjaci na plažama sjeverne obale Novog Zelanda nalaze sve više uginulih malih plavih pingvina; već ih je pronađeno na stotine.
Korora pingvin, poznat i kao mali plavi pingvin, porijeklom je s Novog Zelanda, ali je sada u opasnoj situaciji. Osim što im prijete grabljivice poput pasa i tvorova, stradaju na putevima i suočavaju se s uništavanjem staništa i klimatskim promjenama.
Ekolozi pokušavaju da otkriju zašto pingvini masovno umiru od početka maja, kada su stanovnici prvi put uočili mrtve pingvine na plažama. Grejem Tejlor, glavni naučni savjtnik za morske ptice na Odjeljenju za zaštitu prirode Novog Zelanda, rekao je da preliminarna laboratorijska ispitivanja pokazuju da je između 200 i 500 pingvina uginulo zbog pothranjenosti.
“Izgleda da najviše umiru zbog nemogućnosti pronalaženja hrane, odnosno da umiru od gladi“, rekao je Tejlor za CNN.
Naime, pingvinima je zbog morskog toplotnog talasa u sjevernim vodama i ciklusa La Niana sve teže da dođu do hrane. Ove male, bučne ptice s blijedoplavim ili indigo perjem obično jedu inćune i sardine i rone do dubine od 30 metara kako bi uhvatile plijen. Međutim, s porastom temperature vode, ove manje ribe se sve više sele u hladnije vode na većim dubinama, do kojih pingvini teško dolaze.
Prvi nalazi pokazuju da su pingvini izgubili masne naslage na stomaku i da su bili lošijeg zdravlja prije nego što su stigli na obalu.
Na Novom Zelandu 2021. bila je najtoplija godina u istoriji mjerenja, prosječna godišnja temperatura je bila za 0,5 do 12 stepeni viša od normalne. Priobalne vode su bile i do tri stepena toplije od prosjeka.
La Nina je okeanski i atmosferski fenomen koji se odnosi na periodično hlađenje temperatura okeana u središnjem do istočno-središnjem ekvatorijalnom Tihom okeanu. Trenutna faza ciklusa donosi topliju vodu na sjeverno područje Novog Zelanda što malim plavim pingvinima otežava pristup hrani, rekao je Tejlor.
Stanje bi moglo da se pogorša?
Ekolog Dejv Hjuston sa Odjeljenja za zaštitu prirode rekao je da ovo nije prvi put da dolazi do masovnog pomora ptica.
“U 1970-im, 80-im i 90-im dešavalo se da ugine i po 5.000 ptica. U poređenju s tim, ovo nije tako strašno. Međutim, klimatske promjene su pogoršale situaciju. Znamo da mali plavi pingvini mogu da prežive u toplijim vodama, ali ovo im je otežalo preživljavanje“, rekao je.
Brus Mekinli, predsjednik organizacije “Birds New Zealand”, rekao je da bi zbog klimatskih promjena i zagađenja u budućnosti situacija mogla i da se pogorša.
“Ovaj događaj je sam po sebi prirodan i događao se i ranije. Ipak, mogao bi se mijenjati u obrascu ili intenzitetu zbog zagrijavanja okeana usljed klimatskih promjena. Za sada ne znamo sa sigurnošću“, rekao je Mekinli.
Index.hr
