UrbanObserver

Ponedjeljak, 17 Marta, 2025

Planirane hidroelektrane u istočnoj Hercegovini velika su prijetnja za okoliš

 

Projekt Gornji horizonti ozbiljno može naštetiti okolišu i bioraznolikosti

Projekt HE Gornji horizonti koji predviđa gradnju niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja. Upozorili su to predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network  i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.

Povodom Međunarodnog dana akcije za rijeke ekološki aktivisti i drugi okupljeni stručnjaci istakli su kako bi ostvarenje tog projekta imalo nesagledive posljedice na ekosistem, vodne resurse i lokalne zajednice koje žive uz te rijeke i od njih. Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi koje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom.

Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se aktivno uključi u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za HE Bileća i da spriječi uništenje neprocjenjivih ekosistema i rijeka. Kratkoročni interesi investitora ne smiju biti ispred interesa građana,” istakla je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Europe iz organizacije CEE Bankwatch.

Podsjećamo, Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv tog projekta, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske krajem februara zatražilo informaciju o aktivnostima vezanim uz postupak procjene uticaja na okoliš pri izgradnji HE Bileća.

Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za HE Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Također je ponesena i žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhušku konvenciju.

Institucije moraju prepoznati dugoročne posljedice projekta Gornji horizonti i usmjeriti resurse u razvoj alternativnih rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života stanovnika uz rijeke,” zaključila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, a prenosi CEE Bankwatch Network.

 

Povezane vijesti

Istraživanja na Rzavu i Sani otkrila nepoznat i fascinantan divlji svijet

Rzav, foto: Impuls Biološka istraživanja rijeka Sane i Rzava u Bosni i Hercegovini koja su realizovana tokom zadnje dvije godine kroz aktivnosti projekta „Dragulji prirode“,...

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka i prijeti milionima ljudi glađu

Foto: Impuls Zagađenje planete mikroplastikom značajno smanjuje zalihe hrane oštećujući sposobnost biljaka za fotosintezu, otkriva novo istraživanje. Analiza procjenjuje da se između 4 i 14...

Popular Articles