Foto: Parkovi d.o.o. Varaždin
U Parkovima d.o.o., poduzeću zaduženom za održavanje stabala u Varaždinu – ovogodišnjem dobitniku nagrade Europski grad drveća, intenzivno se radi na modernom katastarskom sustavu stabala. Osim osnovnih podataka, katastar sadrži informacije o zdravstvenom stanju pojedinog stabla, prisutnosti štetnika, planiranim intervencijama i sl.
Svako stablo ima svoj „zdravstveni karton“
Stabla na terenu dobivaju svoje brojeve, a u katastru se definiraju šire i uže lokacije. Terenska izmjera i pregled stabla uključuje određivanje visine stabla, visine debla od tla do prvih grana, promjera krošnje, promjera debla, zatim pregled zdravstvenog stanja i vitalnosti, mogućih oštećenja, bolesti i štetnika te se sve to skupa fotodokumentira.
Dendrometrijski podaci u katastru odnose se na vrstu stabla, i katastarski broj. Unose se svi podaci i opažanja s terena o približnoj starosti stabla – je li tek posađeno, mlado, poluodraslo, odraslo ili staro – veteransko stablo, perspektivi stabla u budućnosti, vitalnosti, zdravstvenom stanju i stabilnosti te o vrijednosti stabla u okruženju.
Sve te parametre procjenjuje obučeni djelatnik za vizualni pregled stabala (Visual Tree Assesement). U katastar se unose i podaci o prisutnosti i brojnosti korisnih organizama, bolesti i štetnika, kao i podaci o oštećenjima, suhim granama, truleži i sl. Unose se i podaci o eventualnim preporučenim zahvatima, primjerice orezivanju ili rušenju, kao i provjere, odnosno pregledi već unesenih stabala, odrađeni zahvati i nove uočene situacije. Stabla su živi organizmi na kojima su promjene svakodnevne, pa tako i katastar nije statičan već se stalno nadopunjava.
Koliko je stabala u gradu Varaždinu?
Za otkrivanje točnog odgovora na ovo pitanje u varaždinskim Parkovima su na dobrom putu. No, za kompletni unos svih gradskih stabala trebat će još vremena jer se ona ujedno i pregledavaju. Poznato je da se samo na zidinama Starog grada nalazi preko 150 stabala.
Šetalište Vatroslava Jagića broji ih 297 stabala i to 44 različitih vrsta. Najviše je tisa, njih čak 88. Od zastupljenijih vrsta u parku tu su još smreka i bor.
Rastom i obujmom prednjače platane
Središte grada čuvaju, kako ih Varaždinci zovu od milja, stari stražari grada, gradski divovi visoki i preko 25 metara. Najviša je platana u dvorištu II. osnovne škole, dok je ona u Šetalištu Vatroslava Jagića većeg obujma debla. Stručnog latinskog imena Platanus x hispanica, stablo u dvorištu II. osnovne najviše je zabilježeno stablo u katastru, visine čak 37 metara. Stablo iste vrste u Jagiću pet metara je niže, no zato je ‘u struku’ šire s promjerom debla od 219 centimetara.
Među vrstama koje se ozbiljno približavaju visini od 30 metara nalaze se primjerci Tilia platyphyllos, Ginkgo biloba, Tilia cordata, Fagus sylvatica f. purpurea i Sequoiadendron giganteum.
Na zidinama Starog grada očuvani primjerci močvarnih taksodija
Unutrašnjost zidina Starog grada skriva posljednja tri primjerka Taxodium distichum. Močvarni taksodiji nisu bezrazložno upravo na tom mjestu. Njihovo prirodno stanište su močvarna područja, ali vrlo dobro uspijevaju i u staništima koja nisu poplavljena. To im uspijeva dobrom prilagodbom korijenovog sustava. Varaždinski močvarni taksodiji živi su svjedoci da je na tom mjestu nekada bila voda. Impresivni su i zbog svoje visine, dva su visoka 28, a jedan 24 metara.
Stoljetna posvećenost zelenilu
„Ove impozantne brojke posljedica su stoljetne posvećenosti naših prethodnika brizi o gradskom zelenilu, kojeg su nam ostavili u nasljeđe da ga čuvamo za buduće generacije. Stručnost kao zaštitni znak poslovanja ostala je prioritet u Parkovima, a ovaj katastar direktna je posljedica te vizije. Moderni katastarski sustav ključ je za upravljanje zelenilom u budućnosti kada nas očekuju još ozbiljniji izazovi suočavanja s klimatskim promjenama.“ – zaključuje Jelena Sekelj, direktorica Parkova d.o.o.