Foto: Orca
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa dostavio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju inicijativu za proglašenje Pančićeve omorike vrstom od republičkog značaja.
Piše: Jelena Jevđenić
-Shodno članu 82. Zakona o zaštiti prirode, Republički zavod za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa u saradnji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci izradio je Stručnu osnovu za proglašenje Pančićeve omorike vrstom od republičkog značaja. Ministarstvo je na osnovu navedene Stručne osnove pripremilo Prijedlog odluke o proglašenju Pančićeve omorike vrstom od republičkog značaja, navodi se na sajtu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
„Omorika je i dalje strogo zaštićena vrsta, kao što je i bila, ali sada na tu zaštitu dobija ovakav dodatak, koji bi trebao da je svrsta na neki način u prioritetnije vrste za sve druge neophodne radnje potrebne za njeno očuvanje. Jer, uistinu, nastanjuje samo uski pojas Podrinja i nigdje više na svijetu je ne srećemo. Kako će ova “novotarija” izgledati tek ćemo da vidimo u praksi. Ali svakako mi pozdravljamo napore“, izjavila je ovo za Impuls Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
Ova organizacija godinama je aktivno učestvovala u istraživanjima za bolju zaštitu za Pančićevu omoriku. Izradili su i smjernice za upravljanje, kao i monitoring protokole za 6 odabranih vrsta, među kojima je i program za praćenje Pančićeve omoriku.
„Od kada je zaštićena, još u prošloj državi, omorika uživa status strogo zaštićene vrste – gdje se upravljanje svodilo na prepuštanje prirodi, tj. “ne dirati”. Novija istraživanja, a u kojima smo kao Centar učestvovali, pokazuju da je ovoj vrsti potrebna aktivna zaštita, odnosno da je potrebno propisati neophodne aktivnosti za svako posebno nalazište kojima bi se potpomogao opstanak vrste“, navodi Dragomirović.
Iako dovoljno istražena, ova vrsta zbog klimatskih promjena i sve češćih prirodnih nepogoda, i dalje treba aktivno praćenje.
„Vrsta jeste istražena ali i dalje ima prostora i potrebe za istraživanje omorike. Njen uski areal i uz to jako nepristupačan prostor koji naseljava, otežavaju istraživačke napore, a takođe nepostojanje nacionalnih fondova koji bi omogućili sistematsko i višegodišnje istraživanje ove i drugih vrijednih vrsta otežavaju rad istraživača. U nekim istraživačkim aktivnostima sam i sama učestvovala i moram naglasiti da su tereni na kojima se omorika nalazi veoma izazovni za rad. Kretanje ljudi je često jedva moguće, pronalazak samih lokaliteta često usporen, te vam vremena za sami istraživački rad, postavljanje oglednih ploga i dr., ostane nedovoljno “, navodi Dragomirović i ističe istraživače koji neumorno rade na poboljšanju zaštite i očuvanja ove vrste.
„Važno je pomenuti imena trenutno dva ključna istraživača omorike: Milan Mataruga i Đorđije Milanovć koji kroz svoj rad daju značajan doprinos poznavanju ove vrste te preporuke za njeno očuvanje“, dodaje.
Aleksandra-Anja Dragomirović, foto: Printscreen YT
Pančićeva omorika otkrivena je prije 150 godina. Ime je dobila po srpskom naučniku Josifu Pančiću koji je pronašao omoriku u zaseoku Đurići u Zaovinama na srbijanskoj planini Tari. Pančićeva omorika nalazi se na Crvenoj listi ugroženih i strogo zaštićenih divljih vrsta.
Na ovoj listi nalazi se od 1998. godine. Prvo je bila označena kao ranjiva, a od 2010. godine, nažalost, proglašena je za ugroženu vrstu. Naučnici upozoravaju ukoliko bude i dalje zanemarivana, može nestati u narednih pedeset godina. Klimatske promjene, slabe moći prirodne regeneracije, nezavidne takmičarske sposobnosti i požari su neki od pritisaka na ovu vrstu.
„Ove godine se obilježava 150 godina od kako je Josif Pančić pronašao omoriku. Tada se smatralo da su svi evropski četinari botanički opisani i da je nemoguće bilo šta novo da se desi na tom polju. Svjedoci smo promjena u klimatskim režimima, dugih sušnih perioda i veliko je pitanje da li će i koliko dugo omorika uspjeti da se izbori “krijući se” po strmim sjevernim stranama, tražeći stanišne uslove koji ne pogoduju konkurentskim vrstama. Da li je čovjekova dužnost da joj pomogne u opstanku? Mi smo si uzeli za pravo da kažemo da jeste“, ističe Dragomirović.
Povodom godišnjice od pronalaska omorike, na Šumarskom fakultetu u Banjaluci biće održano predavanje u petak 21. marta.
Pančićeva omorika je relikt iz doba tercijara, kada je imala veliko područje rasprostiranja. Uslijed promjene klime, sačuvala se u prirodi samo u području oko toka rijeke Drine u Bosni i Srbiji. Endem je Balkanskog poluostrva. U Republici Srpskoj registrovano je 26 lokaliteta, ali je dva najveća lokaliteta, Veliki Stolac i Gostilj, prije četiri godine zahvatio veliki požar.