Petak, 17 Aprila, 2026

Kategorija: Životna sredina

Jedinstvena poruka sa stručne diskusije u Jablanici: svi su stava da su šumarski zakoni za HNK/Ž i FBiH najhitnije potrebni

Foto: ACT Uprkos činjenici da preko polovinu teritorije čini šuma Bosna i Hercegovina se suočava s paradoksom da u entitetu Federacija BiH već 16 godina ne postoji zakon koji bi regulisao ovu oblast, zbog čega se šume suočavaju s devastacijom, šumarska preduzeća posluju neefikasno i pod uticajem politike a cijelom sektoru prijeti kolaps uslijed novih pravila o uvozu drveta koju najavljuje Evropska unija. Situacija je posebno alarmantna u Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji koji je jedina administrativna jedinica u Bosni i Hercegovini u kom se šuma eksploatiše bez važećih propisa, uprkos djelovanju tri javna preduzeća koja gazduju šumama i velike pokrivenosti šumom u ovom...

EEA: Izloženost zagađenju povezana s depresijom, anksioznošću i drugim problemima mentalnog zdravlja

Foto: EPA Smanjenje zagađenja moglo bi poboljšati mentalno zdravlje miliona ljudi širom Evrope, navodi se u novom objavljenom izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), u kojem se ukazuje na povezanost između zagađenja vazduha, buke i hemijskog zagađenja i mentalnih poremećaja. Značajna korelacija između izloženosti zagađenju (posebno vazduhu, buci i hemikalijama) i problema mentalnog zdravlja pojavljuje se u naučnim studijama, iako je potrebno više istraživanja kako bi se uspostavila jasna uzročno-posljedična veza, otkriva brifing EEA „Zagađenje i mentalno zdravlje: trenutni naučni dokazi“. Poremećaji mentalnog zdravlja potiču od mnoštva faktora (genetika, društvene i ekonomske determinante, psihološki, način života itd.), od kojih neki još...

Otkupljena dolina: Skupili novac i sačuvali prirodu od najezde investitora

Foto: Jose Miguel Calvo T./puelopatagonia.cl Velika dolina u Kočamu površine 133.000 hektara, u čileanskom dijelu Patagonije, više nije na prodaju, već je sačuvana za buduće generacije, zahvaljujući "Conserva Pucheguin", lokalno vođenoj inicijativi za zaštitu prirode, koja je prikupila više od 78 miliona dolara za kupovinu i zaštitu imanja. Ujedno, na ovaj način zaustavljena je izgradnja hidroelektrane i luksuznih objekata u dolini Kočamo. Netaknuta divljina u dolini Kočamo kupljena je za 63 miliona dolara. Vlasništvo nad divljim područjem zvanično je predato čileanskoj neprofitnoj organizaciji Fondacija za zaštitu Pučeguina, prenosi Gardijan. Šume stare 1.000 godina Bujna, šumovita dolina Kočamo dom je vodopada, smaragdno zelenih rijeka, kolibrija...

Svjetski dan divljih vrsta – malo pažnje posvećujemo biljkama

Foto: Jelena Jevđenić Svjetski dan divljih vrsta Ujedinjenih nacija (WWD) obilježava se svake godine 3. marta u čast divljih životinja i biljaka te prepoznavanja jedinstvenih uloga i doprinosa divljih vrsta ljudima i planeti. Autorka: Jelena Jevđenić Ljudi širom svijeta se oslanjaju na resurse iz prirode, temeljene na bioraznolikosti kako bi zadovoljili svoje potrebe - od hrane, goriva, lijekova, stanovanja i odjeće. Ovogodišnja tema Svjetskog dana divljih vrsta je „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život“. Ljekovito i aromatično bilje je ključno i za ljudsko zdravlje i za ekološku ravnotežu. - Širom svijeta ljudi skupljaju i koriste ljekovito i aromatično bilje,...

Miješani komunalni otpad u gradu na Vrbasu

Foto: Imran Maglajlić Jedan od prvih znakova proljeća u gradu na Vrbasu su proljetne akcije u okviru kojih se realizuje čišćenje i uređenje naselja, a one sa sobom ponekad donose i nove prakse koje bi trebale promijeniti stare navike građana. Piše: Imran Maglajlić Da te prakse često ne zažive eklatantan primjer su kontejneri za selektivno razdvajanje otpada. Iako su označeni za papir, staklo i plastiku u svakom od ovih kontejnera često se nađe miješani otpad iz domaćinstava. Takođe, nisu ni rijetke slike pretrpanih kontejnera za selektivno razdvajanje otpada u pojedinim naseljima. “Uprkos promotivnim edukativnim spotovima, anketama urađenim među građanima, obavještavanju građana putem mailova...

Komitet za Aarhusku konvenciju prihvatio da preispita usaglašenost BiH sa standardima o pristupu pravdi

  Komitet za Aarhusku konvenciju (Komitet), prihvatio je prijedlog za preispitivanje usaglašenosti BiH sa standardima konvencije koji se odnose na pravo na pravnu zaštitu, odnosno pristup pravdi u ekološkim stvarima. Odluku o prihvatljivosti Komitet je saopštio po razmatranju novih slučajeva, na sastanku koji se održao od 23.-26.2.2026. godine, kada je razmatrao i slučaj u odnosu na BiH, o čemu smo pisali, navodi Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. -Podsjećamo, u komunikaciji Centra za životnu sredinu, koja je podnesena u decembru 2025. godine, predloženo je da Komitet ispita povrede standarda Aarhuske konvencije (Konvencije) u vezi pristupa odlučivanju (član 7) i pristupa pravdi (član...

Otpor u doba litijuma: pravo na zdravu životnu sredinu na autohtonim teritorijama u Čileu

Foto: Mauricio Thomsen/Pexels „Život na našoj teritoriji danas znači otpor — biti u stalnom otporu kako bi se preživjelo“, rekla je Zulema Mansilja, članica autohtone zajednice Kola iz Pastos Grandesa u regionu Atakama, sjeverni Čile. Njena teritorija se nalazi visoko u Andima, oko Salar de Marikunga, visokoandskog ekosistema okruženog vulkanima, lagunama na velikim nadmorskim visinama, vlažnim livadama i tresetnim močvarama. Tamo voda ne teče u more, već se sakuplja i isparava u slanoj ravnici, stvarajući izuzetno krhku ravnotežu između podzemnih vodonosnika, slane pustinje i oskudnih vodotokova koji održavaju tradicionalne izvore prihoda. „Imamo ozbiljne probleme sa vodom. Dok oni (rudarske kompanije) usisavaju podzemne...

U mozgovima delfina pronađene štetne hemikalije iz naših televizora i kompjutera

Foto: Pixabay Godinama su okeani i mora služili kao odlagališta za ljudski otpad. Sve dok naučnici nisu upozorili da time ne samo da trujemo okeane i život u njima već i sami sebe. Uprkos brojnim upozorenjima zagađenje svjetskih mora nije se usporilo. Posljednje studije pokazuju kako je zapravo postalo - još gore. Nova studija, objavljena u časopisu Environmental Science and Technology, otkrila je da tekući kristalni monomeri (LCM) koji su ključne komponente svakodnevnih uređaja kao što su telefoni, televizori ili laptopi, pronalaze put do morskih životinja. Istraživač Bo Liang i njegovi kolege analizirali su uzorke tkiva grbavih delfina i pliskavica bez peraja u...

Aarhus centar u BiH: Mijenjamo dilera, ali zadržavamo ovisnost

Ilustracija/Foto: Aarhus centar u BiH Reakcija civilnog društva na novu zajedničku izjavu SAD-a i 12 zemalja srednje i istočne Evrope Organizacije za zaštitu okoliša osudile su novu zajedničku izjavu SAD-a i 12 zemalja srednje i istočne Evrope kojom se potiče povećani uvoz američkog ukapljenog fosilnog plina (LNG) u Evropu, upozoravajući da se njome ponavljaju upravo one pogreške koje su izazvale evropsku energetsku krizu. Eliot Garnier-Karcenti iz Food and Water Action Europe: „Predstavljanje širenja upotrebe fosilnog plina kao 'energetske sigurnosti' ignorira jednostavnu stvarnost: ovisnost o uvozu plina, bilo iz Rusije ili Sjedinjenih Država, izlaže Evropu nestabilnim globalnim cijenama, geopolitičkim šokovima i dugoročnoj infrastrukturnoj vezanosti....

Osim ljudi, strada i priroda: Kako rat u Ukrajini uništava planetu?

Foto: NBC Vojne emisije odgovorne su za oko 5,5 odsto globalnih emisija štetnih gasova, ali se razmjere njihovog zagađenja često ne prijavljuju, čak ni u EU. Brojke pokazuju koliko rat u Ukrajini razara prirodu. Rat u Ukrajini je ušao u petu godinu borbi. Prema određenim procjenama, broj poginulih, ranjenih ili nestalih vojnika na obje strane je dostigao 1,8 miliona, navodi Centar za strateške i međunarodne studije. Po ovim stopama, do proljeća 2026. godine bi ukupan broj žrtava mogao da dostigne 2 miliona, piše EUpravo zato. Skoro šest miliona Ukrajinaca je pobjeglo iz zemlje, dok je oko 3,7 miliona ljudi bilo primorano da napusti...