Getty
Evropska unija je u zaključcima naglasila da energetska tranzicija mora odigrati ključnu ulogu u postizanju globalnih klimatskih ciljeva.
Evropska unija se priprema za Konvenciju o klimatskim promjenama koja će se održati od 10. do 21. novembra u brazilskom Belemu, prenosi EUpravo zato.
Evropski savjet je odobrio zaključke o pripremama za 30. COP30, a oni definišu ključne prioritete i stavove, sa fokusom na hitnu potrebu za globalnom klimatskom akcijom i saradnjom.
Lars Agord, danski ministar za energetiku, klimu i komunalne usluge je istakao: "Evropska unija danas ima snažan evropski mandat za COP30. Moramo iz Belema da odemo sa jasnim planom koji će održati...
Modrovrana; Foto: Igor kalaba
Centar za životnu sredinu je u kraškim poljima Marinkovci i Livanjsko polje postavio 30 kućica za gniježđenje modrovrane, ptice koja se u Bosni i Hercegovini vodi kao izumrla gnjezdarica i ima status strogo zaštićene vrste sa ciljem njenog povratka u ove krajeve.
Kućice su postavljene na stabla topole i na električne stubove na području Bosanskog Grahova i Livna, te će narednih godina Centar za životnu sredinu nastaviti sa postavljanjem dodatnih kućica uporedo sa jednako važnim monitoringom kroz koji će pratiti da li su kućice naseljene.
Foto: Igor kalaba
„Vrlo je zahtjevno i pomalo vizionarski raditi na povratku vrste koja...
Foto: Impuls
Iz Aarhusa posebno naglašavaju da Zakon o zaštiti prirode FBiH treba da bude instrument koji ne samo da štiti našu prirodu, već i omogućava aktivno učešće građana, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica u njenoj zaštiti.
Aarhus centar u BiH, nezadovoljan rješenjima u početkom 2025. usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, zagovara donošenje novog zakona o zaštiti prirode u Federaciji BiH.
Iz ove organizacije su, naime, još prije usvajanja pomenutog Zakona o izmjenama i dopunama, upozoravali na njegove ozbiljne manjkavosti.
„Izražavam duboku zabrinutost zbog sadržaja prijedloga zakona koji, umjesto da jasno štiti prirodu, zapravo i dalje omogućava njeno...
Foto: Impuls
Termoelektrane u Republici Srpskoj proizvele su 65,4 % od ukupno prozvedene električne energije u RS u 2024. godini.
Od ukupno proizvedenih 7664 GWh u termoelektranama je proizvedeno 5010 GWh ili 65,4 %, u hidroelektranama je proizvedeno 2368 GWh ili 30,9 %, dok je ostala proizvodnja iznosila 286 GWh ili 3,7 %, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.
U strukturi finalne potrošnje, domaćinstva učestvuju sa 48,3%, industrija sa 24,9%, ostali potrošači sa 24,4%, dok potrošnja u oblasti građevinarstva, saobraćaja i poljoprivrede iznosi ukupno 2,4%.
Istovremeno, skoro polovina ukupne struje u EU proizvedena je iz obnovljivih izvora prošle godine. Prema proračunima think...
Foto: Jakub Hrab
Ovo predstavlja značajnu pravnu i ekološku pobjedu za Kasindolsku rijeku i sve ljude koji žive u njenom slivu.
Piše: Jelena Jevđenić
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske donijelo je rješenje kojim prestaju da važe ekološke dozvole za dvije male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci. Ova odluka je velika pobjeda mještana, aktivista i ekologa koji su se pet godina borili da sačuvaju Kasindolsku rijeku.
Iz inicijative „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“ su naveli da je ovo veliki korak u borbi za spas Kasindolske rijeke.
-Međutim, još su aktivni ugovori o koncesiji, koji će uskoro, nadamo se, biti raskinuti, kao...
Foto: Unsplash
Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca, globalno se smanjila u posljednje dvije decenije, prema novoj studiji objavljenoj u petak u naučnom časopisu Science Advances.
Naučnici predvođeni Hongweijem Fangom sa Univerziteta Tsinghua u Pekingu otkrili su da je, iako su neke morske regije zabilježile lokalni porast između 2001. i 2023., ukupni globalni trend bio silazni zbog porasta temperature okeana.
Plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi, napominju autori studije.
Studija je kombinovala satelitske podatke, mjerenja u okeanima i vještačku inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona...
Foto: Freepik
Novi izvještaj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) pokazuje da žene drže 32% radnih mjesta sa punim radnim vremenom u sektoru obnovljivih izvora energije. Iako je viši nego u drugim energetskim industrijama, procenat se nije promijenio od prve rodne analize IRENE 2019. godine, što potvrđuje da tokom godina nije postignut značajan napredak u zastupljenosti žena.
Nadovezujući se na prethodnu studiju, drugo izdanje analize „Obnovljiva energija: Rodna perspektiva“ pruža do sada najsveobuhvatniju procjenu učešća žena u radnoj snazi u oblasti obnovljive energije, kao i prepreka sa kojima se suočavaju. Analiza poziva na efikasne mjere za rješavanje stalnog nedostatka napretka i...
Udruženje Centar Dr. Stjepan Bolkay na inicijativu Udruženja “Resursi Aarhus centar u BiH“ pristupilo je istraživanju rijeke Volujak, koja se nalazi u općini Prozor-Rama. Cilj je bio pronaći bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), međutim došlo je do okrića raka kamenjara (Austropotamobius torrentium), a koji je prvi put zabilježen u rijeci Volujak.
Specifičnost ovog otkića je u tome što rak kamenjar prvenstveno naseljava vodotoke crnomorskog sliva, u jadranskom je zabilježen u tek nekoliko vrlo rijetkih i izoliranih populacija, a sada i u Volujku, koji pripada jadranskom slivu. Ovo otkriće je jučer zvanično predstavljeno u općini Prozor-Rama. Značaj otkrića je i jasan biološki...
Globalno zdravlje šuma palo je na „žalosne" nivoe i sada predstavlja direktnu prijetnju dobrobiti čovječanstva, pokazao je novi izvještaj organizacije "Climate Focus".
„Dok finansijske institucije nastavljaju da ulažu u industrije koje uništavaju šume, napori za njihovu zaštitu ozbiljno su potkopani", navedeno je u dokumentu, piše Gardijan.
Od 2021. godine, kada su svjetski lideri obećali da će zaustaviti krčenje šuma, gubitak se zapravo „povećao".
Tokom protekle godine nestalo je više od osam miliona hektara šuma, što je površina polovine Engleske, i što je više nego u vrijeme samita KOP26 u Glazgovu, kada je postavljen cilj nulte deforestacije do 2030. godine.
Prema najnovijem dokumentu: „Procjena...
Foto: Jelena Jevđenić
Širom Evrope postoji veliki broj pčelinjih kolonija koje žive u divljini, u šupljinama drveća i drugim prirodnim prostorima, baš kao što su to činile njihove pretkinje milionima godina. Sada su, prvi put, ove divlje populacije medonosnih pčela zvanično svrstane u ugrožene vrste u okviru Evropske unije. To pokazuje najnovije ažuriranje Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode, zvanične svjetske baze podataka o statusu očuvanosti vrsta.
Zapadna medonosna pčela ima dugu istoriju zajedničkog života sa ljudima. Ljudi drže pčelinje kolonije već hiljadama godina, još od starih Egipćana koji su ih uzgajali u primitivnim košnicama radi sakupljanja meda. Ali upravo...
