Foto: Bisesh Gurung/Unsplash
Zimske sezone u Himalajima u posljednjih pet godina bilježe znatno manje snijega nego što je bio prosjek između 1980. i 2020. godine, prenosi BBC.
Na azijskom planinskom vijencu Himalajima tokom zime pada znatno manje snijega nego ranije, zbog čega su vrhovi i planine u mnogim dijelovima regiona ogoljeni i kameniti u periodu kada bi trebalo da budu prekriveni snježnim pokrivačem, navode meteorolozi.
Prema njihovim podacima, većina zimskih sezona u posljednjih pet godina zabilježila je količine snježnih padavina ispod prosjeka iz perioda od 1980. do 2020. godine, prenosi BBC.
Porast temperatura dovodi do toga da se i male količine snijega brzo...
Foto: Pixabay
Evropski naučnici upozorili su da se svijet brzo približava granici zagrijavanja od 1,5 stepeni celzijusa, što predstavlja prag za sve opasnije klimatske promjene.
Prosječne globalne temperature sada su oko 1,4 stepena celzijusa više nego u predindustrijskom razdoblju, prema podacima koje je u srijedu objavila služba za planetarna posmatranja Evropske unije Copernicus, piše Politico.
Naučnici su također utvrdili da je 2025. bila treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Ako se ovaj trend nastavi, temperature će probiti granicu od 1,5 stepeni postavljenu Pariškim sporazumom prije kraja ove decenije. U tom istorijskom klimatskom sporazumu iz 2015. godine vlade su se obavezale da će ograničiti...
Foto: Ivars Utinans/unsplash
Sve učestalije, duže i ekstremnije suše guraju Amazonsku prašumu ka stanju koje naučnici opisuju kao nešto što do sada nije zabilježeno.
Riječ je o takozvanoj "hipertropskoj" klimi - uslovima koji prevazilaze ono što u modernim vremenima podrazumijevamo pod tropskom šumom, prenosi ekapija.
Amazonija je već pod "pritiskom"
Međunarodni tim istraživača, koji je više od 30 godina prikupljao podatke širom Amazonije, upozorava da se ovo prostranstvo već nalazi pod ogromnim pritiskom. Drveće se suočava sa višim temperaturama i sušama kakve ranije nisu postojale, a njihova sposobnost da upiju ugljen-dioksid postepeno slabi.
Analizom reakcija drveća i zemljišta tokom ekstremno toplih i suvih perioda,...
Foto: Pexels
Najbogatijim 1% je trebalo 10 dana, dok je najbogatijim 0,1% trebalo samo tri dana da iscrpe godišnji ugljenični budžet, pokazuje studija.
Autor: Impuls
Analiza je pokazala da je 1% najbogatijih na svijetu potrošilo svoj pravičan dio emisije ugljenika za samo 10 dana od početka 2026. godine.
U međuvremenu, najbogatijih 0,1% je trebalo samo tri dana da iscrpi svoj godišnji budžet za ugljenik, prema istraživanju Oksfama.
Ova dobrotvorna organizacija je saopštila da će se sa najgorim posljedicama emisija suočiti oni koji su najmanje doprinijeli izazivanju klimatske krize, uključujući ljude u zemljama sa niskim prihodima na prvim linijama klimatskog sloma, starosjedelačke grupe, žene i...
Foto: Freepik
Njihovi zadaci uključuju ozelenjivanje parkova, ulica, fasada i krovova, uklanjanje nepropusnih površina, postavljanje sustava za navodnjavanje...
Novim programom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za klimatske vrtlare glavni grad Austrije pokazuje da su mu zaštita klime i održivi urbani razvoj izuzetno važni.
Klimatski vrtlari aktivno doprinose poboljšanju gradske klime. Njihovi zadaci uključuju ozelenjivanje parkova, ulica, fasada i krovova, uklanjanje nepropusnih površina, postavljanje sustava za navodnjavanje i slično. Oni također biraju biljke koje se lako prilagođavaju klimi. Novo zanimanje tako doprinosi smanjenju buke i temperature u gradu, većem broju sjenovitih područja, zadržavanju kišnice te dužem vijeku trajanja zgrada. Promocijom bioraznolikosti i kreativnim oblikovanjem...
Foto: Barry Bibbs Unsplash
Pristup čistoj energiji je preduslov za zdravlje ljudi, obrazovanje i ekonomski prosperitet, i neophodan je za postizanje svih 17 ciljeva održivog razvoja, uključujući i cilj 5 rodnu ravnopravnost.
Autorka: Jelena Jevđenić
U publikaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, „Rodna ravnopravnost u zelenoj tranziciji u Bosni i Hercegovini: Analiza mjera za unaprjeđenje energetske efikasnosti“, koja je izašla krajem 2025. godine, procjenjuje se da je između 30 i 40 posto osoba u Bosni i Hercegovini u situaciji energetskog siromaštva, a u naglašenom riziku od energetskog siromaštva su samohrane majke, domaćinstva u kojima žive samo žene, ili domaćinstva u kojima su...
Snježna sova; Foto: Wikipedia
Potpisnice Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (CMS) podnijele su prijedloge za dodavanje 42 nove migratorne vrste u dodatke Konvencije, kao one kojima je potrebna međunarodna zaštita. Zbog rastuće populacije, predlaže se da se jedna vrsta – buharski jelen – ukloni sa liste koja zahtijeva najvišu zaštitu.
CMS, sporazum o zaštiti životne sredine Ujedinjenih nacija, okuplja vlade i zainteresovane strane kako bi se pozabavili očuvanjem migratornih vrsta i njihovih staništa. Pravno obavezujuća Konvencija ima dva dodatka: Dodatak I, koji je usmjeren na vrste koje su ugrožene, i Dodatak II, koji je usmjeren na vrste koje zahtijevaju...
Foto: Depositphotos
-O građanskoj inicijativi vezanoj za tvornicu magnezija na Kupresu devet vijećnika većine glasalo je sa „suzdržan“, navodi se u saopštenju udruženja "Mladi za Kupres".
Sedma sjednica Općinskog vijeća Kupres, održana nakon višemjesečnog odgađanja, otvorila je ozbiljna pitanja o odnosu lokalne vlasti prema građanima, zakonima koje sama donosi i jednoj od najvažnijih odluka za budućnost ove općine – planiranoj proizvodnji magnezija na Kupresu.
Građanska inicijativa, koju je potpisalo više od 4.000 građana, tražila je da Općinsko vijeće Kupres donese jasan zaključak kojim bi izrazilo protivljenje realizaciji projekta proizvodnje magnezija investitora BH Magnezij & Minerali, te predložilo raskid ugovora o koncesiji za...
Foto: Josh Felise/Unsplash
Finska će 2026. godine ponovo odobriti lov na vukove, sa kvotama, kako bi upravljala rastućom populacijom te životinje, čime će se ukinuti mjere zaštite koje su na snazi od 1973. godine.
Izmjene finskog zakona o lovu omogućiće lov na vukove tokom ograničenog perioda, od 1. januara do 10. februara 2026. godine, na osnovu regionalnih kvota koje je odredilo finsko Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Ranije su vukovi mogli da budu ubijeni samo kada je jedinka predstavljala opasnost ili prouzrokovala značajnu štetu, prenijela je belgijska javna televizija RTBF.
Prema zakonu, najmanje 65 vukova moglo bi biti uništeno tokom predstojeće zimske sezone.
Prema podacima...
Foto: Jelena Jevđenić
Biljke mogu izvlačit štetne tvari iz okoliša, a osim nafte, teških metala, radijacije čini se da mogu očistiti okoliš čak i od mikroplastike.
Različite vrste biljaka i gljiva imaju sposobnost pročišćavanja različitih tvari, ukupno gotovo svega što postoji u prirodi. Proces u kojem se onečišćenja saniraju sadnjom biljaka i gljiva zove se fitoremedijacija. Enzimi i mikroorganizmi u korijenju biljaka i miceliju gljiva mogu se koristiti za izolaciju onečišćenja, transport, detoksikaciju i mineralizaciju ksenobiotika, čime se smanjuje njihova koncentracija, pokretljivost ili toksični učinci.
Što je fitoremedijacija i kako djeluje
Fitoremedijacija je ekološki prihvatljiv tehnološki postupak koji koristi biljke za razgradnju, asimilaciju,...
