Foto: Karin-Schermbrucker /CROSOL
Posljedice klimatskih promjena već su natjerale milione ljudi širom svijeta da napuste svoje domove, piše u novom izvještaju koji je objavila Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) uoči 30. godišnje Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP30).
Izvještaj će biti zvanično predstavljen tokom 30. godišnje Konferencije UN o klimatskim promjenama .
Izvještaj upozorava da klimatski šokovi potkopavaju šanse za oporavak, povećavaju humanitarne potrebe i pojačavaju rizike od ponovnog raseljavanja.
"Tokom protekle decenije, katastrofe povezane s vremenskim prilikama uzrokovale su interna raseljavanja 250 milijona ljudi, tj. više od 70.000 raseljenih dnevno", navodi se u izvještaju.
Agencija govori o začaranom krugu sukoba i klimatskih kriza.
Tri...
Getty
Lideri Sjedinjenih Država, Kine i Indije, tri najveća svetska zagađivača, neće prisustvovati klimatskom samitu COP30 u Brazilu, dok Evropska unija najavljuje da ostaje posvećena borbi protiv klimatskih promena, ali se suočava s finansijskim pritiscima kod kuće.
Dok se evropski lideri okupljaju na COP30 da bi razgovarali o smanjenju emisija i finansijskoj pomoći zemljama u razvoju, najveći zagađivači sveta - SAD, Kina i Indija - neće se pojaviti na godišnjem samitu Ujedinjenih nacija o klimi koji danas počinje u brazilskom gradu Belemu.
Njihovo odsustvo dodatno usporava globalni momentum u borbi protiv klimatskih promena, ostavljajući Evropsku uniju gotovo samu u nastojanju da obezbedi...
Ajfelova kula u Parizu, osvetljena zelenom bojom u čast stupanja na snagu Pariskog sporazuma, najambicioznijeg sporazuma o klimatskim promjenama u istoriji, 4. novembra 2016. godine.
Iako su globalni napori da se spriječe katastrofalne klimatske promjene još uvijek daleko od pravog puta deceniju nakon usvajanja Pariskog sporazuma, ovaj značajan pakt podstakao je velike korake u smanjenju emisija koje zagrijavaju planetu i smanjenju očekivanog porasta globalnog zagrijavanja.
Govoreći nekoliko dana prije početka COP30, generalni sekretar UN Antonio Gutereš priznao je da će se prosječna globalna temperatura povećati za više od granice od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa dogovorenih u Pariskom sporazumu, što predstavlja oštar...
Foto: Impuls
Klimatske promjene ugrožavaju šume sjeverne hemisfere, narušavajući glavnu prirodnu odbranu planete, upozorile su Ujedinjene nacije, pozivajući učesnike Konferencije UN o klimi - COP30 da otpornost šuma stave u srce napora u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
"Šume sjeverne hemisfere su od ključnog značaja za klimu", rekla je Paola Deda, direktorka Odjeljenja za šumarstvo Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), na konferenciji za novinare u Ženevi 5. novembra.
"Tokom godina, pažnja posvećena šumama na Konferencijama UN (COP) je bila zanemarena. Tehnički aspekti debata su imali prednost", rekla je ona i dodala da se ne može govoriti o klimatskim rješenjima, ublažavanju i prilagođavanju,...
Foto: Unsplash
Rezultati istraživanja kojim su analizirani podaci za period od 2009. do 2018. godine, objavljeni su u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science.
Istraživanje potvrđuje da su livade posidonije (Posidonia oceanica), čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i drugih morskih cvjetnica – presudnih za bioraznolikost, stabilnost obale i skladištenje CO₂ – izložene riziku zbog niza faktora.
Zagrijavanje mora, zajedno s promjenama okoliša koje uzrokuju ljudske aktivnosti, dovodi do postupnog propadanja livada morskih cvjetnica u sjevernom Jadranu. To pokazuje novo istraživanje pod naslovom „Promjene okoliša i zagrijavanje mora uzrokuju smanjenje livada morske trave u urbaniziranim obalnim područjima sjevernog Jadrana“, koje je nedavno objavljeno...
Foto: Impuls
Dok mnoge zemlje širom svijeta najavljuju prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, upotreba uglja za proizvodnju struje ponovo je u porastu.
Iako se ugalj smatra „najprljavijim“ fosilnim gorivom, njegova potrošnja u 2024. godini dostigla je istorijski maksimum, pokazuje najnoviji izvještaj State of Climate Action.
Rekordna globalna potrošnja
Prema podacima izvještaja, globalna potražnja za ugljem u 2024. porasla je za 1,5% u odnosu na 2023., dostižući 8,79 milijardi tona. Najveći rast zabilježen je u Aziji, naročito u Kini i Indiji – dvije zemlje koje same čine više od polovine svjetske potrošnje uglja.
Kina: +82 miliona tona (+1,7%)
Indija: +45 miliona...
Klimatska kriza dovodi do gotovo potpunog kolapsa korala staghorn i elkhorn, koji su činili okosnicu državnih grebena. Naučnici su otkrili da su dvije najvažnije vrste korala koje su formirale greben Floride sada funkcionalno izumrle, pošto je toplotni talas u okeanu izazvao katastrofalne gubitke.
Fenomen „funkcionalnog izumiranja“ korala označava fazu koja prethodi potpunom nestanku neke vrste. Potpuni kolaps korala koji su nekada činili okosnicu grebena na Floridi i u Karibima znači da više ne mogu da igraju svoju ranije ključnu ulogu u izgradnji i održavanju ekosistema grebena, koji su dom raznovrsnom morskom životu.
View this post on Instagram
A post shared by The...
Izgradnja solara i vjetra na samo 1% najpogodnijih morskih površina moglo bi da pokrije i do 30% buduće potražnje.
Ukoliko se, na globalnom nivou, izgrade solarne i vjetroelektrane na samo 1% pogodnih morskih površina, ti kapaciteti bi mogli da pokriju i do 30% svjetske potražnje za strujom 2050. godine, piše u novom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances.
Kako bismo bolje razumjeli ovu procjenu, hajde da je rasčlanimo.
Prvo, svjetska potražnja za strujom raste velikom brzinom, kako uslijed industrijskog razvoja, tako i zbog sve masovnije elektrifikacije. Kako navodi Međunarodna agencija za energetiku, do 2050. godine svjetska potražnja za strujom biće oko dvostruko...
Foto: orca
Gotovo dvije decenije Milan Mataruga, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, posvetio je istraživanju Pančićeve omorike, a prethodnih dana u toj misiji su mu se pridružili i istraživači s Harvarda, na čiju će adresu uskoro stići i sjemena iz Republike Srpske izdvojena iz šišarica.
Profesorom Mataruga ističe da su mu se istraživači sa Harvarda javili prije pet godina u želji da sarađuju, međutim, tada je pandemija virusa korona sve zaustavila.
"Oni su tada izrazili interes da sakupljaju sjeme i da rade zajedno s nama na upravno tom ex situ očuvanju Pančićeve omorike. Već u aprilu sam im morao pisati...
Foto: Impuls
Kako temperature rastu, svijet postaje manje snježan, a kiše sve snažnije – potvrđuje međunarodno istraživanje temeljeno na podacima sjeverne hemisfere od 1950. do 2022: kiše padaju žešće i izazivaju poplave, dok se snijeg povlači prema sjeveru.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama već godinama upozorava da će prvi disruptivni znakovi klimatskih promjena biti produženi periodi bez padavina, da bi s druge strane, u tim rijetkim razdobljima kada padavine napokon stignu, bile ekstremnije i da bi prouzrokovale puno veću štetu, nego što redovne kiše mogu.
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo upravo tome: bujične poplave uzrokovane kišama stvaraju infrastrukturnu, poljoprivrednu i javno-zdravstvenu (zagađenje vode...
