Globalno zatopljenje će smanjiti prinose tri od četiri velike svjetske prehrambene kulture, a to su riža, pšenica i kukuruz. Pošteđena će biti jedino soja. Tako se barem navodi u studiji koju je u časopisu PNAS objavilo Sveučilište u Floridi.
Analiza satelitskih snimaka američke nevladine organizacije Skajtrut (SkyTruth) ukazuje da se najmanje 34.000 galona nafte izlilo u Persijkom zalivu, u blizini obale Kuvajta.
Ukratko, radi se o ekološkom zločinu i krajnjoj nebrizi, samovolji, a sve naravno bez ičije odgovornosti. U ovakvom radnom režimu navedena hidroelektrana je potpuno neprihvatljiva za okoliš, nije društveno odgovorna jer ne vodi brigu o prirodnim resursima, o ranjivosti postojećeg ekosustava, te pravi više štete nego koristi. Situaciju dodatno otežava činjenica da ta rijeka teče kroz dvije države, RH i BiH, ali nažalost, nijednu apsolutno nije briga što se tamo događa i ne postoji međudržavni sporazum o zaštiti rijeka.
Madrid - Španjolska će se u narednim desetljećima suočiti sa prijetnjom dezertifikacije. Trenutno se slični procesi primjećuju samo u nekim južnim regijama zemlje, ali će se do 2090. vjerojatno u pustinju pretvoriti čak polovica teritorija Španjolske.
Slavko Piljić (82) u Janjske Otoke kod Šipova prvi je doveo struju 1965. godine, kada je napravio hidroelektranu na rijeci Janj, a sada, osim što svoje domaćinstvo snabdijeva električnom energijom zahvaljujući generatoru i turbini novije generacije, struju prodaje i Elektroprivredi RS.
Još prije čitavog stoljeća su divlji vukovi bili istrijebljeni u Njemačkoj. Zaštitari okoliša su zato bili oduševljeni kad su prvi vukovi opet došli u ovu zemlju. Ali sada, na užas seljaka, ih više nije samo nekoliko.
Među mnogobrojnim problemima koji bi mogli da budu izazvani globalnim zagrijavanjem čini se da će biti dodat još jedan, koji bi mogao značajno da promijeni prirodnu sredinu na Arktiku. Iz morskih dubina će na površinu u najskorije vrijeme izbiti milioni kubnih metara metana.
Potražnja za naftom bi mogla biti na maksimumu do kraja 2020. ili početkom tridesetih godina ovog stoljeća u najboljem slučaju, i to ukoliko se tehnologija i politika brzo razviju, izjavio je izvršni direktor kompanije Shell Ben van Beurden.
Ekstremne vremenske prilike do kraja veka mogle bi da budu uzrok smrti 152.000 Evropljana godišnje, što je 50 puta više od trenutne brojke, ukoliko se ništa ne učini da se ublaže efekti klimatskih promena, tvrde autori studije u magazinu Lenset pleneteri helt (Lancet Planetary Health).
Na kompleksu panonskih jezera u Tuzli juče je u rad pušteno solarno drvo, a u narednom periodu na području ovog grada planirano je postavljanje i "pametne" klupe te instalacija punionice za električne automobile.
