Foto: Mateja Vucić
Svečano otvaranje tunela za HE Dabar upriličeno početkom novembra kod buduće brane “Pošćenje” u sklopu projekta “Gornji horizonti”, ostavilo je otvorenim i brojne kontroverze oko ovog projekta. Dok su funkcioneri slavili „projekat vijeka“, građani, aktivisti i ekolozi upozoravaju na ozbiljne ekološke posljedice koje ovaj projekat donosi.
Autor: Impuls
Na moguće negativne posljedice ukazuju iz NVO “Novi val” iz Blagaja. Oni su sa srodnim organizacijama iz Hercegovine upozorili na ozbiljnu zabrinutost građana Blagaja, Stoca i Čapljine.
Upozoravaju da bi posljedice mogle biti katastrofalne.
“Prema projekcijama stručnjaka, oko 85 posto vode iz prirodnih izvora moglo bi biti preusmjereno ka Donjim horizontima. To predstavlja...
Foto: Unsplash
Ljeta na Starom kontinentu bi mogla da postanu mnogo duža, pokazuje nova studija.
Evropska ljeta postaju sve duža i toplija. Međutim, postoji „velika neizvijesnost“ oko toga kako ili zašto se to tačno dešava, kaže dr Selija Martin-Puertas, vodeća istraživačica sa Odeljenja za geografiju na Rojal Holoveju.
Novo istraživanje otkriva da današnji toplotni obrasci oponašaju one od prije 6.000 godina i mogli bi biti znak još toplijih dana koji dolaze.
Blato
Za studiju, koja je objavljena u časopisu Nature Communications, Martin-Puertas i njen tim fokusirali su se na važan zapis klimatske istorije: blato. Sedimenti pronađeni na dnu evropskih jezera daju pregled kako su...
Foto: Wikipedia
Aktivisti pokreta Karton revolucija uputili su 6. novembra 2025. godine Vladi Republike Srpske, odnosno Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, zvaničnu inicijativu za proglašenje dijela planine Treskavice za zaštićeno prirodno područje.
U obrazloženju inicijative naglašeno je da je uporište za pokretanje postupka pronađeno u „Popisu područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji“, koji je sastavni dio izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine. U ovoj tabeli, pod rednim brojem 86, Treskavica i kanjon rijeke Bistrice navedeni su kao područje planirano za proglašenje Parkom prirode, s obuhvatom na teritorijama opština Kalinovik, Foča...
Foto: Freepik
Vlade svijeta u subotu su dogovorile kompromisan klimatski sporazum na samitu COP30 u Brazilu, koji će pojačati financiranje za siromašne nacije koje se nose s globalnim zatopljenjem, no bez spominjanja fosilnih goriva koja ga uzrokuju.
Kako bi postigle sporazum, zemlje su pokušale demonstrirati globalno jedinstvo u rješavanju uticaja klimatskih promjena čak i nakon što je najveći zagađivač, SAD, odbio poslati službeno izaslanstvo.
"Trebali bismo ga podržati jer barem ide u pravom smjeru", rekao je novinarima povjerenik Europske unije za klimu, Wopke Hoekstra, prije nego što je sporazum usvojen.
Sporazum iz Belema pokreće dobrovoljnu inicijativu za ubrzavanje klimatskog djelovanja kako bi se...
Krivaja; Foto: SNIK Atom
Organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i mjesne zajednice u slivu rijeke Krivaje upućuju javan i odlučan zahtjev Premijeru i Vladi Zeničko-dobojskog kantona da, temeljem Ustava, obaveza prema javnom interesu te člana 22 Zakona o koncesijama („Službene novine ZDK“, broj 5/03), odmah raskinu ugovor o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma na području Duboštica-Tribija, Općina Vareš, potpisan s kompanijom „Seven Plus“ d.o.o. Sarajevo, koja je nedavno promijenila naziv u „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš.
Organizacije navode mnoge nepravilnosti.
Grubo kršenje ugovornih obaveza – Koncesionar nije ispoštovao prvobitni rok od 12 mjeseci, kao ni dodatni rok od...
Foto: Quentin Boehm/DW
Najveća prirodna šuma oraha na svijetu, smještena kod Arslanboba u južnom Kirgistanu, ubrzano propada uslijed rasta temperatura, rjeđih oborina i pritiska ljudskih aktivnosti.
U planinskom području južnog Kirgistana, u regiji Jalal‑Abad, nalazi se šuma oraha (vrste Juglans regia) koja je opisivana kao najveća prirodna, neprerađena šuma oraha na svijetu.
Ali šuma, najveći gaj divljeg oraha na svijetu, godinama polako blijedi — pogođena prekomjernom ispašom stoke, ilegalnom sječom i porastom temperatura.
Prema članku objavljenom na portalu Phys.org, šumski kompleks kod mjesta Arslanbob već godinama doživljava propadanje: stanjivanje i sušenje drveća, smanjenje prinosa oraha, kao i smanjenje kvalitete plodova.
Nekada su dnevni prinosi...
Foto: Ivan Aleksić/Unsplash
Bečki istraživači predstavili su uređaj koji bi mogao promijeniti borbu protiv klimatskih promjena: mašina koja troši izuzetno malo energije, a uklanja CO₂ direktno iz zraka. Tehnologija je toliko efikasna da bi uskoro mogla postati dostupna i malim firmama, pa čak i lokalnim zajednicama.
Iako moramo smanjiti emisije CO₂, naučnici već dugo upozoravaju da to neće biti dovoljno jer je previše CO₂ već u atmosferi. Bit će ga potrebno aktivno uklanjati.
U klimatskim planovima svijeta već se računa na tehnologije za “usisavanje” CO₂, ali one u praksi skoro da ne postoje ili troše ogromne količine energije. Novi prototip uređaja za...
Otvaranje COP30 samita; Foto: UN Climate Change - Diego Herculano
Pokušaj postizanja dogovora o tome kako se odmaknuti od fosilnih goriva je propao. To je pokazao nacrt teksta kojeg su Ujedinjene nacije objavile danas.
Autor: Impuls
Neke zemlje na summitu UN-a o klimi snažno su se zalagale za "plan puta" koji bi odredio kako bi zemlje trebale ispuniti obećanje dano na COP28 prije dvije godine o prijelazu s fosilnih goriva.
Druge su se opirali svakom novom dogovoru o toj temi.
Prva verzija najnovijeg sporazuma, objavljena ranije ove sedmice, sadržavala je skup opcija za formulaciju o toj temi, ali one su u potpunosti uklonjene iz...
Foto: CZZS
„Minerali iskopani u ime čiste energije, često se koriste da bi nahranile ratne mašine, a ne vjetroturbine“
„Ne želimo rudarske projekte koje provode strane kompanije od kojih lokalne zajednice nemaju nikakvu korist a čija je posljedica zagađena voda, vazduh i zemljište, uništeni krajolici i posljedično odlazak još većeg broja ljudi iz ove države. Ne želimo biti žrtve tuđeg razvoja niti učestvovati u nepravednoj kapitalističkoj igri u kojoj siromašne države nose teret razvoja elitističkih država i plaćaju danak“, poručile su Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu i Majda Ibraković, aktivistkinja iz Bosne i Hercegovine na panelu „Naredni strateški projekat...
Foto: CZZS
Vlade širom Evrope, Južnog Kavkaza i Centralne Azije ne uspijevaju da poštuju Arhusku konvenciju koja bi trebalo garantuje pristup informacijama, te učešće javnosti u donošenju odluka i ekološku pravdu.
„Uprkos političkim ili ekonomskim uticajima, Bosna i Hercegovina je postigla izvjestan napredak u ekološkoj demokratiji. Međutim, nedostaje puna implementacija Arhuske konvencije u praksi. Neznanje i nedostatak kapaciteta zvaničnika u pružanju informacija; dugotrajni sudski i upravni postupci; informacije koje nisu dostupne javnosti iako se odnose na projekte od javnog interesa samo su neke od prepreka koje se ponavljaju iz godine u godinu. Samo bliska saradnja između civilnog društva i vlasti može...
