Foto: Pexels
Analiza: Vojni udari Izraela i SAD-a na Iran i Libanon ostavljaju ekološke posljedice koje će se osjećati godinama: od zagađenih voda do globalnog energetskog šoka koji nas sve širom svijeta ugrožava ekonomski, ekološki i socijalno.
Dok se diplomatski komentatori pitaju hoće li sukobi na Bliskom istoku eskalirati u širi regionalni rat, klimatolozi i ekolozi pitaju koliku štetu planeta već trpi. Odgovor se polako kristalizira iz satelitskih snimki, terenskih analiza i prvih akademskih studija, i nije najbolji.
Izraelski i američki udari na Iran koji su počeli krajem februara 2026., zajedno s višemjesečnom izraelskom vojnom kampanjom u Libanonu (jesen 2023., zima 2024.),...
Foto: Freepik
Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria pozvao je danas gradove da se u subotu, 28. marta u 20.30, pridruže globalnoj akciji "Sat za planetu Zemlju" i na sat vremena zamrače svoje glavne trgove i prepoznatljive znamenitosti i time pokažu da im je stalo do prirode.
Najveća volonterska akcija na svijetu ove godine obilježava 20 godina globalne inicijative i održava se pod sloganom "Najveći sat za Zemlju", a biće posvećena djeci, jer se vjeruje da promjene u ponašanju prema prirodi počinju od "malih nogu".
"Svrha ove akcije je u podizanju svijesti svih nas o tome da zajedničkim snagama moramo svakodnevno činiti...
Foto: CZZS
Kretanjem društva ka zelenoj tranziciji neizbježno je govoriti o pravdi, moći i čija se vizija uvažava na tom putu. Termin pravedna tranzicija je sveprisutan u javnom prostoru i politikama, ali stanje na terenu je tako, bar u Bosni i Hercegovini, da se mora postaviti pitanje, koliko je ona zapravo pravedna i rodno ravnopravna.
Piše: Jelena Jevđenić
Na dvodnevnoj Eko-fem konferenciji pod nazivom „Doprinos žena procesu energetske tranzicije u BiH“, koja je krajem februara održana u Maglaju, pitanje energetske tranzicije i rodne ravnopravnosti bilo je u centru diskusije.
Energetsko siromaštvo u BiH
Proizvedena obnovljiva energija u BiH je profit pojedinca. Od pandemije malih...
Foto: Unsplash
Februar je bio neuobičajeno hladan u Evropi, ali je rangiran kao peti najtopliji mesec od početka mjerenja, prema podacima Kopernikus službe za klimatske promjene Evropske unije.
Prosječna globalna temperatura vazduha dostigla je 13,26 stepeni Celzijusa u februaru, što je 0,53 stepena iznad prosjeka od 1991. do 2020. godine, navodi se u mjesečnom izvještaju službe objavljenom u utorak. U poređenju sa predindustrijskim periodom od 1850. do 1900. godine, mjesec je bio 1,49 stepeni topliji.
Dijelovi zapadne Evrope i Sjeverne Afrike pogođeni su nizom intenzivnih oluja i obilnih padavina. Francuska, Španija, Portugal i Maroko doživjeli su teške poplave koje su prouzrokovale smrtne...
Foto: zurnal.info
Tužilac Sulejman Selimoviću nekoliko puta je prigovorio pitanjima optuženih svjedoku, uz opasku da se „ovo pretvara u politički pamflet“ i da je predmet suđenja oštećenje crijeva.
Piše: Amarildo Gutić
Saslušanjem svjedoka tužilaštva nastavljeno je suđenje aktivistima pokreta Karton revolucija. Adi Selman i Nedim Musić optuženi za oštećenje tuđe stvari, tačnije presjecanje dva plastična crijeva koji vodu sa izvora usmjeravaju u nelegalno izgrađene objekte na Prokoškom jezeru.
Prvi je svjedočio Abas Nišić, do septembra prošle godine dvodecenijski direktor JKP „Šćona“ Fojnica u čijoj je nadležnosti i Spomenik prirode Prokoško jezero.
Njegovo svjedočenje usmjereno je u pravcu da je jedno od posječenih crijeva bilo...
Foto: Unsplash
Većina mladih na Zapadnom Balkanu smatra da je njihova zemlja zagađena, dok su po pitanju uticaja globalnog zagrijavanja na njih lično mišljenja podjeljena, pokazuju rezultati istraživanja Fondacije za otvoreno društvo.
Vožnja bicikla i izbacivanje plastike iz upotrebe su najčešći načini na koji se pripadnici Generacije Z bore protiv zagađenja, ali veliki broj njih ne radi ništa po tom pitanju, smatrajući da je zaštita životne sredine odgovornost vlada ili privatnih korporacija.
Istraživanje Fondacije za otvoreno društvo – Zapadni Balkan, u kojoj je prošle godine učestvovalo više od 6.000 ispitanika iz Albanije BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, pokazalo je...
Foto: Unsplash
Vazduh je jutros nezdrav u Banjaluci, Prijedoru, Doboju, Kaknju, Tešnju, Visokom i Ilijašu, pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju zbog mogućih posljedica po organe za disanje.
Mjerenje u devet časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Doboju 174, u Kaknju 170, u Tešnju 161, u Prijedoru 158, u Zenici i Banjaluci 157, u Visokom i Ilijašu 153 objavljeno je na internet stranici “Zrak-Eko-akcija“.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju, a i ostali građani trebalo bi da izbjegavaju veća naprezanja tokom boravka napolju.
U...
Foto: European Environmental Bureau
Predsjednica Evropske komisije zbog „popunjenog rasporeda“ nema vremena za građane koji traže odlučne mjere protiv zagađenja PFAS-om (vječitim hemikalijama), ali njena vrata ostaju širom otvorena za hemijsku industriju.
Predstavnicima zajednica na prvoj liniji borbe protiv PFAS-a treći put od 2023. godine odbijen je zahtjev za sastanak zbog „popunjenog rasporeda“ predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.
Dvadeset i šest osoba iz područja snažno pogođenih ovim zagađenjem u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Danskoj i Nizozemskoj doputovalo je u Briselu uz podršku Evropske agencije za životnu sredinu (EEB) kako bi predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen prenijeli svoja iskustva...
Foto: ACT
Uprkos činjenici da preko polovinu teritorije čini šuma Bosna i Hercegovina se suočava s paradoksom da u entitetu Federacija BiH već 16 godina ne postoji zakon koji bi regulisao ovu oblast, zbog čega se šume suočavaju s devastacijom, šumarska preduzeća posluju neefikasno i pod uticajem politike a cijelom sektoru prijeti kolaps uslijed novih pravila o uvozu drveta koju najavljuje Evropska unija.
Situacija je posebno alarmantna u Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji koji je jedina administrativna jedinica u Bosni i Hercegovini u kom se šuma eksploatiše bez važećih propisa, uprkos djelovanju tri javna preduzeća koja gazduju šumama i velike pokrivenosti šumom u ovom...
Foto: EPA
Smanjenje zagađenja moglo bi poboljšati mentalno zdravlje miliona ljudi širom Evrope, navodi se u novom objavljenom izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), u kojem se ukazuje na povezanost između zagađenja vazduha, buke i hemijskog zagađenja i mentalnih poremećaja.
Značajna korelacija između izloženosti zagađenju (posebno vazduhu, buci i hemikalijama) i problema mentalnog zdravlja pojavljuje se u naučnim studijama, iako je potrebno više istraživanja kako bi se uspostavila jasna uzročno-posljedična veza, otkriva brifing EEA „Zagađenje i mentalno zdravlje: trenutni naučni dokazi“.
Poremećaji mentalnog zdravlja potiču od mnoštva faktora (genetika, društvene i ekonomske determinante, psihološki, način života itd.), od kojih neki još...
