Foto: Impuls
Zemlje zapadnog Balkana treba da predlože nova zaštićena prirodna područja, takozvana Emerald područja.
Ovo je jedna od odluka Konvencije Savjeta Evrope o očuvanju europske divlje flore i faune i prirodnih staništa, poznatije kao Bernska konvencija .
Zemlje zapadnog Balkana su trenutno odredile Emerald područja za zaštitu samo malog procenta vrsta i staništa obuhvaćenih Konvencijom – 0,7 posto u Bosni i Hercegovini, 13,5 posto u Srbiji, 16 posto u Sjevernoj Makedoniji, 16,3 posto u Crnoj Gori i 28,3 odsto u Albaniji.
Do 2030. godine taj udio će morati da se poveća na 35 posto.
"Ovo je ključna odluka i donosi nadu da će...
Foto: Impuls
Čak i dok su se dramatične katastrofe povezane s vodom, poput poplava i oluja, pojačale u nekim dijelovima svijeta, više od tri četvrtine kopna na Zemlji postalo je trajno isušeno u posljednjim decenijama, upozorili su danas naučnici UN-a u novoj analizi.
Otprilike 77,6% Zemljinog kopna iskusilo je sušnije uslove tokom tri decenije koja su prethodila 2020. u usporedbi s prethodnim 30-godišnjim razdobljem, prema značajnom izvještaju UN-ove Konvencije o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD).
Tokom istog razdoblja, sušna su se područja proširila za oko 4,3 miliona km2 – područje gotovo za trećinu veće od Indije, sedme najveće zemlje na svijetu – i...
Foto: Oslobođenje
U Estoniji je pokrenut projekat izgradnje najvećeg solarnog parka na Baltiku.
Riječ je o projektu Risti, koji se gradi u okrugu Lanema, na zapadu zemlje, dok se očekuje da sa radom započne na jesen 2026. godine. Pionirski projekat, vrijedan oko 125 miliona eura, projektovan je da koristi 350.000 solarnih panela i da ima ukupni kapacitet od 244 MW.
Solarni park Risti je dizajniran da snabdijeva električnom energijom oko 55.000 domaćinstava, što bi ga moglo učiniti ključnim igračem u povećanju regionalne energetske nezavisnosti. Plan je da projekat u budućnosti uključi u razvoj hibridna energetska rješenja, tačnije da integriše solarnu energiju sa...
Foto: Unsplash
Prošla godina bila je najtoplija ikada zabilježena, okeani su kuhali, ledenjaci su se topili alarmantnom brzinom, a naučnici su se mučili da shvate zašto. Vanrednu vrućinu potaknuo je niz faktora, uglavnom zagrijavanje planete izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Ninjo. No, to samo po sebi ne objašnjava neuobičajeno brz porast temperature.
Nova studija, objavljena u četvrtak u časopisu Science, kaže da su naučnici identifikovali kariku koja nedostaje - oblake. Prema studiji, talas zagrijavanja bio je pojačan izostankom nisko ležećih oblaka nad okeanima, što može imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.
Planeta je "potamnila"
Jednostavno rečeno, manje svijetlih i niskih...
Foto: Unsplash
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je da je na sastanku Bernske konvencije izglasano smanjenje statusa zaštite vukova, prema prijedlogu Evropske unije, navodeći da je to urađeno bez ikakvog čvrstog naučnog dokaza.
Glasom za smanjenje zaštite vukova, države članice su ignorisale zahtjeve više od 300 organizacija civilnog društva, Inicijative za velike zvijeri za Evropu, stručnjaka za zaštitu prirode i zaštite životne sredine kao i stotine hiljada građana koji ovu odluku smatraju greškom i sve vrijeme se pozivali na naučno zasnovanu akciju za promovisanje suživota ljudi i velikih zvijeri, navedeno je u saopštenju.
Istaknuto je da brojni primjeri u svijetu...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Mikroplastika se nalazi u Zemljinoj atmosferi i može narušiti i vremenske prilike i klimu, tvrde naučnici sa Univerziteta Pen Stejt (PSU) u Pensilvaniji.
U istraživanju objavljenom u časopisu „Environmental Science and Technology: Air“, naučnici su pokazali da mikroplastika može „djelovati kao čestice koje stvaraju jezgro leda“ ili kao mikroskopski aerosoli koji olakšavaju stvaranje kristalića leda u oblacima i u atmosferi.
Profesorka Mirijam Fridman s PSU-a smatra da bi takav učinak mogao uticati i na promjenu uzoraka padavina, što bi posljedično učinilo manje sigurnim i vremensku prognozu i klimatsko modeliranje, a i bezbjednost u avio-saobraćaju.
„Tokom posljednjih 20 godina, koliko istražuju...
Foto: Almir Muhamedbegović
Prvi dio serijala o zelenoj tranziciji ili tajkunizaciji energetike u BiH. "Kad kažeš LAGER, s pravom možeš reći da će struja biti tvoja!"
Piše: Almir Muhamedbegović
Prema podacima iz Registra podnijetih zahtjeva za priključak budućih vjetroparkova i solarnih elektrana na prenosnu mrežu Bosne i Hercegovine, veliki je broj „kontroverznih“ bogataša i onih koji to žele biti. Tako je zainteresovanost za izgradnju velikih solarnih elektrana, a time i za dalje bogaćenje iskazala i firma Lager d.o.o. iz Posušja, čiji je vlasnik Milenko Bašić. Prema podacima iz Registra, Lager d.o.o. planira izgradnju 14 velikih solarnih elektrana, ukupne snage od oko 864...
Foto: Impuls
Pesticidi koji ubijaju pčele pronađeni su u 85 posto testiranih rijeka u Engleskoj, pokazala je analiza koju su provele zelene skupine nakon što su proučile dostupne podatke britanske vlade.
Zeleni su razmotrili podatke Agencije za okoliš o neonikotinoidnim pesticidima u riječnim područjima testiranim između 2023. i 2024. godine, otkrivši kako se čini da se udio zahvaćenih rijeka povećao sa 79 posto, koliko je evidentirano tokom razdoblja testiranja od 2020. do 2022. godine.
Neonikotinoidi uništavaju živčani sistem pčela i u Evropi su zabranjeni, ali se u Ujedinjenom Kraljevstvu njihova upotreba redovito odobrava svake godine od 2021.
Istraživanja su pokazala da su na...
Foto: Getty
Projekt poznat kao Veliki zeleni zid počeo je 1978. i dosad je zazelenjeno više od 30 miliona hektara.
Kina je nakon 46 godina završila projekt kojim je svoju najveću pustinju okružila šumom, dio napora da se zaustavi dezertifikacija i spriječe pustinjske oluje, objavili su u petak državni mediji.
Zeleni pojas oko Taklamakana dugačak 3000 km dovršen je u petak u regiji Xinjiang, nakon što su radnici zasadili stabla na zadnjih stotinu metara sjevernog ruba pustinje, prenio je list People's Daily.
Pustinjske topole uz rijeku Tarim na sjevernom rubu pustinje Taklimakan, foto: CFP
Projekt poznat kao Veliki zeleni zid počeo je 1978. i...
Foto: Martin Brož/Wikipedia
Grupa organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana danas pokreće kampanju kojom poziva vlade regiona da bolje zaštite rijeke Balkana, objavila je organizacija za političku ekologiju Polekol.
Kako je navedeno, apel dolazi uoči ključnog sastanka koji će se održati od 2. do 6. decembra u Strazburu, gdje će Bernska konvencija odlučivati o budućnosti Emerald mreže, koju je osnovao Savjet Evrope 1989. godine, a obuhvata oblasti koje su zaštićene zbog svoje značajne vrijednosti za biodiverzitet.
Na sastanku će biti razmatrani revidirani ciljevi Emerald mreže za period do 2030. godine.
Naučnici i nevladine organizacije traže od vlada Zapadnog Balkana da se obavežu na...
