Foto: Unsplash
Samo 14 kompanija je zagađivalo toliko da pojedinačno izazove preko 50 toplotnih talasa, što bi, prema riječima naučnika, bilo praktično nemoguće bez klimatskih promjena.
Najveći svjetski proizvođači fosilnih goriva i cementa intenzivirali su stotine toplotnih talasa širom svijeta u ovom vijeku, rezultati su to prve studije te vrste.
Istraživači su proučili 213 toplotnih talasa koji su se dogodili između 2000. i 2023. godine u 63 zemlje. Koristeći dobro uspostavljen okvir za atribuciju zasnovanu na ekstremnim događajima, prvo su ispitali koliko su ovi događaji intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena. Zatim su identifikovali pojedinačne doprinose 180 velikih kompanija za fosilna goriva...
TE Ugljevik; Foto: FB
Zastarjeli blokovi termoelektrana u Tuzli, Kaknju, Ugljeviku i Gacku pred kolapsom su, a sistemski planovi za njihovu modernizaciju uglavnom kasne ili ih nema. Zbog nedostatka uglja i radne snage u rudnicima koncerna, termoelektrane iz privatnih rudnika nabavljaju ugalj lošijeg kvaliteta koji košta više. Spaljivanje uglja lošijeg kvaliteta utiče na povećanje zagađenja. Uporedo, zbog nedostatka proizvodnje, BiH uvozi električnu energiju.
Piše: Alena Beširević
– Ako dođeš u situaciju da si uvoznik, a to i jest politika Energetske zajednice, da ugasi izvore energije ovdje kod nas, kroz zelenu priču, da mi postanemo uvoznici, pa da im plaćamo struju kako oni...
Foto: Unsplash
Rukovodstvo Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) i za ovu godinu je nastavilo planirati svoju paralelnu stvarnost. Iz kojih razloga odbijaju realnost – ne znamo, jer nam ne odgovaraju na upite. Protekle godine, uz pomoć eksperata iz oblasti energetike, analizirali smo plan ovog preduzeća, kada smo objasnili zašto su njihovi planovi čista obmana, utemeljena isključivo na lijepim željama. Otvorite članak “Obnovljive fantazije i ugljenisana stvarnost EP BiH” i uvjerite se. Priznajemo, čak smo bili i preblagi.
Piše: Harun Dinarević
EP BiH je, to znaju i vrapci na grani, u strašnim problemima. “Preduzeće je na putu finansijskog kolapsa do...
Foto: Unsplash
U Evropi je u prvoj polovini ove godine instalisano 6,8 gigavata novih kapaciteta energije vjetra, što je manje od očekivanog i nedovoljno da se ispune energetski i klimatski ciljevi do 2030, saopštila je danas evropska asocijacija Vind Jurop (Wind Europe).
Osim Njemačke, većina evropskih zemalja ne radi dovoljno na povećanju kapaciteta energije vjetra, navodi se u saopštenju i upozorava da je to loša vijest za evropsku širu konkurentnost,prenosi Beta.
Vjetroparkovi izgrađeni u EU u prvih šest mjeseci imaju kapacitet 5,3 gigavata, od čega je 89 odsto na kopnu.
Ukupan kapacitet vjetroelektrana u Evropi dostigao je 291 gigavat, od čega 254 gigavata...
Foto: Impuls
Satelitski snimci pokazuju rapidno širenje divljih deponija u Bosni i Hercegovini u zadnjih 15 godina.
Piše: Aida Trepanić Hebib
Salko Obradović živi u blizini gradske deponije u Stocu. Život pored odlagališta otpada, dugog i širokog stotinu metara, za Obradovića i njegove komšije je užasavajući. Ponajviše u ljetnim mjesecima, kada temperature prelaze 30 stepeni.
“Ja bih najsretniji bio da se to zatvori, ta deponija, međutim, kako stvari stoje, od toga nema ništa, da se razumijemo, tu su dolazili novinari iz nekoliko medijskih kuća i pokušavali sve, ali dolje se rješava stvar samo na većem nivou – politikom”, pojašnjava Obradović.
Njega zabrinjava i činjenica...
Foto: Dušan veverkolog/Unsplash
Sudeći prema rezultatima istraživanja, crvene vjeverice demonstriraju nevjerovatnu otpornost na klimatske promjene. Ali njihova priča je, nažalost, izuzetak: za mnoge druge vrste, klimatske promjene predstavljaju opasnost od izumiranja.
Iako na prvi pogled djeluju sitno i krhko, crvene vjeverice demonstriraju iznenađujuću izdržljivost pred klimatskim izazovima. Naime, kako pokazuje nova studija, populacije ovih glodara širom Evrope otporne su na posljedice globalnog zagrijavanja.
Kako bi procijenili sposobnost preživljavanja vjeverica u različitim scenarijima budućih klimatskih promjena, naučnici sa Univerziteta u Bornmutu koristili su posebne modele koji su otkrili sljedeće:
Porast temperature i manjak padavina ne utiču direktno na opstanak vjeverica.
Ali za razliku od...
Foto: federalna.ba
Planinarsko-ekološka udruga Stožer, građanska inicijativa „Mladi za Kupres“ i brojni žitelji ovog planinskog gradića „Mirnom prosvjednom šetnjom za Plazenicu“ još jednom su pokazali da se protive planiranoj izgradnji pogona tvrtke BH Magnezij & minerali d.o.o.
Ističu kako bi taj 'projekt stoljeća' mogao dovesti do višestrukog zagađenja tla, zraka i vode ne samo na Kupreškoj visoravni i graničnim općinama nego i Jadranskom vodnom slivu.
Ekološka opasnost
I dok jedni u projektu rudarenja i prerade dolomita u magnezij vide napredak i posao za više stotina radnika, prosvjednici i potpisnici peticije u toj kemijskoj tvornici vide ekološku opasnost. Nisu protiv gospodarskog razvoja, ali kažu...
Foto: Getty Images
Fenomen hlađenja koji se odlikuje nižim temperaturama površinskih voda u tropskom Pacifiku, poznat i kao "La Niña", mogao bi se vratiti između septembra i novembra, ali čak i ako do toga dođe, očekuje se da će globalne temperature biti iznad prosjeka, saopštile su Ujedinjene nacije.
"La Niña" je prirodna klimatska pojava koja donosi zahlađenje u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku. Ona donosi promjene u vjetrovima, pritisku i padavinama.
Uslovi osciliraju između "La Niñe" i njenog suprotnog fenomena "El Niña", s neutralnim fazama između njih. Nakon kratkog perioda slabih uslova "La Niñe", od marta traju neutralni uslovi, navela je Svjetska...
Foto: Tina Rolf/Unsplash
Najveća santa leda na svijetu, poznata kao A23a, rapidno se raspada na nekoliko ogromnih dijelova, potvrdili su naučnici iz Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS), prenosi CNN.
Ovaj ledeni div, koji je nekada težio gotovo bilion metričkih tona i prostirao se na površini od 3.672 kvadratna kilometra, naučnici pažljivo prate još od 1986. godine, kada se odvojio od antarktičkog ledenog pokrivača Filchner-Ronne. Od 1980-ih, A23a je više puta nosio titulu najveće sante leda na svijetu, iako su ga povremeno nadmašivale druge, kratkotrajnije sante, poput A68 iz 2017. i A76 iz 2021. godine.
Raspad ledenog diva
Endru Mejers, okeanograf iz BAS-a, potvrdio je...
Foto: Equinor
Završena prva faza projekta ima godišnji kapacitet od 1,5 miliona tona CO₂.
U spremniku Aurora ispod morskog dna Sjevernog mora uspješno su pohranjene prve količine CO₂ na dubini od 2.600 metara. Time je u pogon pušten prvi svjetski objekt za transport i skladištenje CO₂ kojim upravlja treća strana, čime se otvara novo poglavlje u smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi.
CO₂ se doprema brodom iz cementare Heidelberg Materials u norveškom Breviku, nakon čega se preusmjerava u 100 kilometara dug podmorski cjevovod i ubrizgava u ležište. Projekt vodi konzorcij Northern Lights, koji ravnopravno čine Equinor, Shell i TotalEnergies.
„Ovo je velika prekretnica...
