Ova rijeka na Novom Zelandu može vas tužiti

Novozelandska rijeka Whanganui postala je 2017. godine legalna “osoba” i od tada i druge države pokušavaju pratiti njen primjer u cilju zaštite životne sredine. Ona je postala prva rijeka koja je dobila prava legalne osobe, nakon čega su i druge države odlučile to primijeniti na svojim tekućim vodama.

Ova rijeka, koja se nalazi na Sjevernom otoku Novog Zelanda, jedan je od najvažnijih prirodnih resursa ove otočne države, piše BBC.

Whanganui svoje putovanje dugo 290 kilometara počinje u snježnom sjeverozapadnom dijelu planine Tongariro i ulijeva se u Tasmanovo more. Nju su stoljećima poštovala plemena Whanganui – koja su svoje ime dobili po rijeci pored koje su živjeli i iz koje su crpili duh i snagu.

Rijeka Whanganui postala je prva rijeka na svijetu koja je priznata kao legalna osoba 2017. godine, čime je zaključen jedan od najdužih sudskih slučajeva Novog Zelanda.

Maori, polinežanski domoroci Novog Zelanda, borili su se više od 160 godina da legalno zaštite rijeku. Plemena Whanganui održavala su duboku vezu s ovom rijekom gotovo 880 godina – više od 700 godina u vrijeme kada su stigli doseljenici iz Europe. Za njih je ova rijeka bila izvor hrane, vozili su se njome u kanuima i gradili su sela na njenim obalama.

Maorsko poštovanje predaka obuhvaća i potrebu za zaštitom prirode i zemlje koju su naslijedili od onih koji su tu živjeli prije njih. Oni vjeruju da su ljudi i voda u posebnoj vezi, o čemu govori i tradicionalna izreka “Ja sam rijeka i rijeka je ja”. Kako je rijeka priznata kao osoba, to znači da je onaj tko je naštetio rijeci, naštetio i plemenu. Ako se dogodi bilo kakva zloupotreba ili ona bude ugrožena na bilo koji način, zagađena ili se na njoj budu provodile neovlaštene aktivnosti, rijeka može tužiti počinitelja. Osim toga, ovo znači i da rijeka može biti vlasnik imovine, sklapati ugovore i biti tužena.

Poosobljavanje životne sredine proučavano je kao način za zaštitu prirode od sedamdesetih godina 20. stoljeća. U svojoj knjizi “Should Trees Have Standing?” Christopher D Stone, profesor prava iz Amerike, raspravlja o tome da bi dobrobit životne sredine trebala biti priznata kao odvojeno područje u odnosu na dobrobit ljudi. Njegov rad utjecao je na maorske akademike Jamesa Morrisa i Jacintu Ruru, koji su napisali knjigu “Giving Voice to Rivers” i pokrenuli priču o tome zbog čega vode Novog Zelanda trebaju dobiti status legalnih osoba.

Rijeka Whanganui nije jedini prirodni resurs koji je dobio status legalne osobe. Park Te Urewera postao je 2014. prvo prirodno dobro ove zemlje koje je dobilo status osobe. I planina Taranaki, stratovulkan star 120.000 godina, koji je sveto mjesto Maora, dobila je 2018. isti status. Ipak, rijeka Whanganui je možda imala najviše utjecaja: poslije ove odluke 2017. godine, indijske rijeke Ganges i Yamuna i sve rijeke u Bangladešu dobile su zakonska prava osobe.

klix.ba