Otrovni zrak skraćuje život stanovnicima evropskih gradova
Desetine hiljada stanovnika evropskih gradova umiru perano svake godine zbog onečišćenja zraka, izjavili su naučnici u studiji koja je rangirala više od 800 gradova prema riziku od rane smrti od dva vodeća zagađivača.
Studija objavljena ove sedmiceu stručnom časopisu The Lancet Planetary Health analizirala je rizik od izloženosti azot-dioksidu, otrovnom plinu, jednom od ispušnih plinova automobila, i izloženosti sitnim česticama koje mogu uključivati dim, prašinu i pepeo.
Naučnici su nakon toga kreirali internetski alat koji omogućuje stanovnicima da vide rang listu svojih gradova, zajedno s podacima koji upoređuju njihovu kvalitetu zraka s onom u drugim urbanim centrima, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
“Gradovi su žarišta onečišćenja zraka”, rekao je autor studije Mark Nieuwenhuijsen sa Instituta za globalno zdravlje iz Barselone, dodajući kako se nada da će internet stranica za poređenje podataka pomoći u podizanju svijesti o “tihom ubici”.
“To je vrlo dobar alat da ljude vide šta se događa u njihovom gradu… i stvarno bi trebali iskoristiti tu informaciju za poticanje na akciju”, izjavio je.
Naučnici su u novoj studiji koristili podatke specifične za gradove o kvaliteti zraka kako bi izračunali koji se postotak smrtnih slučajeva može pripisati izlaganju azot-dioksidu i sitnim česticama.
Oko 51.000 prijevremenih smrti od sitnih čestica i 900 od azot-dioksida moglo bi se spriječiti svake godine kad bi gradovi smanjili onečišćenje na nivoe koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izračunali su.
Madrid je na vrhu po onešićenju azot-dioksidom i do sedam posto svih prirodnih smrti uzokovano je tim zagađivačem, kažu naučnici, a nakon prijestolnice Španije slijede Antwerp, Torino, Pariz i Milano.
Gradovi u italijanskoj dolini Po, južnoj Poljskoj i istočnoj Češkoj imaju najveći rizik od smrti od sitnih čestica, koje dolaze iz šireg spektra aktivnosti, uključujući industriju i grijanje u domaćinstvima.
Sjevernoevropske zemlje, poput Islanda, Norveške i Švedske, dominiraju listom gradova s najnižim postotkom smrti pripisanih azot-dioksidu i sitnim česticama, a među njima se našla i Pula u Hrvatskoj.
Onečišćenje zraka odgovorno je za oko sedam miliona preranih smrti širom svijeta svake godine, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda, koji su pozvali da se taj rizik tretira kao pitanje ljudskih prava.
Studija naglašava većinom skriveni učinak zagađenja zraka u gradovima, rekao je Matt Whitney iz Clean Air Funda.
“Vrlo malo ljudi je svjesno njegovog ogromnog utjecaja na zdravlje”, kazao je on.
Whitney je pozvao gradske vlasti da poduzmu akciju, uključujući smanjenje korištenja fosilnih goriva, ohrabrivanje održivog prevoza i investiranje u zelene površine.
(Agencije)
