 koja bi trebala iznjedriti ambiciozan međunarodni sporazum koji će odgovoriti na očekivanja stanovništva pogođenog tim promjenama.){kind=link}
Francuska će od 30. studenog do 11. prosinca 2015. predsjedati 21. konferencijom stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) koja bi trebala iznjedriti ambiciozan međunarodni sporazum koji će odgovoriti na očekivanja stanovništva pogođenog tim promjenama.
Cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, usvojene 1992. godine na samitu u Riju, ograničavanje je emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima na razinu koja bi spriječila bilo kakav negativan učinak na klimu. Tijekom godina, postignut je znanstveni konsenzus, potaknut radom IPCC-a (Nobelova nagrada za mir 2007.), kojim se utvrdilo da je globalno zagrijavanje potrebno zadržati ispod 2°C do 2100. godine u odnosu na 1750. godinu.
Francuska će od 30. studenog do 11. prosinca 2015. predsjedati 21. konferencijom stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) koja bi trebala iznjedriti ambiciozan međunarodni sporazum koji će odgovoriti na očekivanja stanovništva pogođenog tim promjenama.
Protokol iz Kyota, na snazi od 2005., je trenutno jedini pravno obvezujući međunarodni instrument za smanjenje stakleničkih plinova. Amandmanom iz Doha njegova je primjena produžena do 2020. godine. Tada bi trebao stupiti na snagu sporazum dogovoren u Parizu.
Europska unija zauzima važno mjesto u pregovorima o klimi. Ona aktivno promiče usvajanje pravno obvezujućeg sporazuma kojim bi se svim zemljama potpisnicama dodijelile jednake i ambiciozne obaveze koje bi dovele do globalnog smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60% do 2050. godine (u odnosu na 2010.). EU se sa svoje strane obvezuje smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030. (u odnosu na 1990.) te za najmanje 80% do 2050.
U ovoj fazi, 152 država (koje predstavljaju 87% svjetskih emisija) objavilo je svoje obaveze na području smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Pod ravnanjem predsjednika Republike i premijera, g. Laurent Fabius, ministar vanjskih poslova i međunarodnog razvoja bit će odgovoran za multilateralne pregovore i predsjedat će COP21; gđa Ségolène Royal, ministrica ekologije, održivog razvoja i energetike zadužena je za doprinos Francuske izgradnji ambicioznog europskog stajališta i predstavljanje Francuske na europskim i UN-ovim forumima. Svi drugi ministri pratit će sektore koji spadaju u njihovu nadležnost.
Klimatski izazov predstavlja priliku za stvaranje novih aktivnosti i dugotrajnih radnih mjesta, izuma i novih načina proizvodnje i potrošnje na području energije, šuma, prometa, poljoprivrede…Ovaj „Program rješenja“ zauzimat će važno mjesto na COP21. Brojne zajedničke inicijative nedržavnih aktera nalaze se na internetskom portalu NAZCA.
Na nacionalnoj razini, Francuska je započela s tranzicijom na području energije: zakon o energetskoj tranziciji u svrhu zelenog rasta usvojen u srpnju 2015. omogućit će smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine i ukupne potrošnje energije za 50% do 2050. godine, zahvaljujući energetskoj obnovi zgrada, povećanom korištenju obnovljivih izvora energije (sunčeve svjetlosti, vjetra, hidroenergije, biomase, geotermalne energije, energije mora…) nauštrb energije fosilnih goriva, razvoju čistog prometa, smanjenju otpada i promicanju kružnog gospodarstva.
Također, Francuska putem svog Francuskog fonda za globalni okoliš (FFEM) radi sa zemljama u razvoju kako bi u svijetu potaknula prelazak na gospodarstva s niskim dijelom ugljika.