Foto: Resursni Aarhus centar u BiH
Namjera stranih kompanija da vrše geološka istraživanja i eksploataciju ruda u općinama Jezero i Vareš donijela je i strah da će voda, tlo i šume biti zagađene i uništene. Dok građani/ke protestima, na društvenim mrežama i u medijima dijele brigu da će rudarske aktivnosti ugroziti njihov opstanak na ovom području, investitori tvrde da donose održivi razvoj i nova radna mjesta a stručna i akademska zajednica šute.
Autorica: Azra Berbić
Na teritoriji dvije male bosanskohercegovačke općine Jezero (RS) i Vareš (FBiH), dvije strane kompanije, Lykos Baklan Metals i Adriatic Metals BiH (Eastern Mining), koje su se u BiH registrovale da obavljaju rudarsku djelatnost, žele vršiti odnosno već vrše geološka istraživanja obojenih i plemenitih metala, kako je navedeno na njihovim web stranicama. Geološka istraživanja i potencijalna mogućnost da se na teritoriji ove dvije općine iskopavaju i prerađuju metalne rude izazvale su zabrinutost kod dijela lokalnog stanovništva da će ove djelatnosti zagaditi životnu sredinu, ugroziti prirodna bogatstva, narušiti jedinstveni diverzitet flore i faune na ovom području te ugroziti živote i zdravlje ljudi.
Iako se na web stranicama ove dvije kompanije mogu pronaći informacije da je vizija i misija njihovog rada održivi razvoj uz poštivanje svih okolišnih zakona i pravilnika te saradnja sa lokalnom zajednicom, građani i građanke koji žive na području Jezera, Jajca, Vareša i Kaknja su i dalje duboko nepovjerljivi. Upravo zbog toga, neki od njih se vrlo otvoreno i glasno protive namjerama vlasti da dozvole geološka istraživanja i rudarenje, zahtijevaju da se njihovo mišljenje uvaži, pa su se zbog toga okupili oko dvije neformalne inicijative NGG “Park prirode Trstionica / Zaštitimo Mehorić – Kakanj” i “Stop rudnicima u dolini Plive”.
Strani investitori i domaći prirodni resursi
Posljednjih nekoliko godina sve više firmi sa stranim osnivačkim kapitalom širom regiona Zapadnog Balkana izražavaju namjeru da vrše iskopavanja ruda obojenih i plemenitih metala. U Bosni i Hercegovini se već godnama u javnosti, najčešće kroz medije, može slušati o novoj zlatnoj groznici u Varešu ali od nedavno se ta priča povezuje i sa Jezerom gdje su također investitori dijelili informaciju s medijima o pronalasku zlata.
Kompanije sa australijskim i britanskim osnivačkim kapitalom i vlasničkom strukturom svoju namjeru za obavljanje rudarske djelatnosti dovele su skoro do ostvarenja u Varešu, iskazali su interes da prošire djelatnost na općinu Kakanj dok se u Jezeru još uvijek čekaju odluke lokalnih vlasti. Naime, dvije prethodno spomenute kompanije, ušle su u procesne procedure kako bi izdejstvovale sve neophodne dozvole od svih nivoa vlasti od lokalnih do entitetskih kako bi obavljali rudarske djelatnosti na ovom području.
U Varešu je Eastern Mining sa dosta manje prepreka i otpora uspio dobiti dozvole za geološka istraživanja pa su tako uputili zahtjev Općini Kakanj da područje istraživanja prošire i na ovu općinu, što je izazvalo negativne reakcije nekih građana/ki i općinskih vijećnika/ca. S druge strane, u Jezeru je Lycos naišao na snažan otpor značajnog dijela lokalnog stanovništva kako iz Jezera tako i iz susjedne općine Jajce. Zanimljivo je da se za obje ove kompanije vezuje ista osoba, Miloš Bošnjaković, koji se na web stranici Lykos Metals navodi kao generalni direktor dok se isti prije nekoliko godina u medijima također navodio kao direktor kompanije Eastern Mining, ali ta informacija trenutno nije dostupna na web stranici ove kompanije.
Foto: Resursni Aarhus centar u BiH
Razvoj je potreban ali ne po cijenu uništavanja prirodnih dobara i pitke vode
Iako, kao što smo već spomenuli, Eastern Mining na području općine Vareš već uveliko vrši geološka istraživanja oni su početkom 2022. godine iskazali interes da geološka istraživanja prošire i na susjednu općinu Kakanj. Prema izjavama lokalnog stanovništva u Varešu Eastern Minig već vrši i iskopavanja u Varešu ali ovo nije bilo moguće sa sigurnošću potvrditi na osnovu informacija koje dijeli Eastern Mining na svojoj web stranici.
Naime, na 13. sjednici Kolegija Općinskog vijeća Kakanj vijećnici su dobili zahtjev privrednog društva Adriatic Metals Easter Mining za izdavanje saglasnosti općinskog vijeća za dodjelu koncesije i na području ove općine koji je proslijeđen načelniku i Službi za privredu, urbanizam i zaštitu okoline. Ovaj zahtjev se nije našao na dnevnom redu sljedeće sjednice općinskog vijeća. Nakon toga, u martu 2022. godine su vijećnici i vijećnice dobili poziv da posjete Adriatic Metals Easter Mining i upoznaju se s radovima i vizijom kompanije. Posjeta je organizovana sredinom maja prošle godine i u posjeti je prema riječima općinskog vijećnika Dževdeta Huskića učestvovalo 11 članova i članica općinskog vijeća iz raznih stranaka koje participiraju u radu Vijeća.
“Vjerujem da je zajednički stav svih nas koji smo tada upoznati sa aktivnostima kompanije da nismo uvjereni da će sve ono što se dešava u vezi sa budućim rudnikom biti bezbjedno za Kakanj, ovdje prvenstveno mislim na utjecaj iskopavanja na vodu ali i na masovnu devastaciju šume i prirode uopće. Činjenica je da nakon ove posjete, zahtjev privrednog društva Adriatic Metals Easter Mining za izdavanje saglasnosti općinskog vijeća za dodjelu koncesije na području općine Kakanj više nije razmatran ni na Kolegiju Vijeća, a ni na Vijeću,” rekao je Huskić.
Važno je napomenuti da je još u novembru 2021. godine vijećnik Branko Češljić pitao po čijem odobrenju se izvode radovi u području Mehorića i uništava korito Trstionice jer su već bili u toku radovi na izgradnji/proširenju puta od Mehorića na oćini Kakanj prema lokalitetu Rupice (jama Eastern Miniga) na Vareškoj općini, puta koji je planiran za transport opreme i mašina kojima je trebalo započeti kopanje rudnika u vlasništvu privrednog društva Adriatic Metals Easter Mining-a. Tada je općinska Služba za privredu, urbanizam i zaštitu okoline dostavila odgovor kako oni nisu izdavali nikakve dozvole ni odobrenja za navedene radove, niti su tada imali bilo kakva saznaja o kakvim se radovima radi.
Kada su se radovi na području Mehorića intenzivira u proljeće i na ljeto prošle godine to je izazvalo zabrinutost i reakcije neformalne grupe građana i građanki Zaštitimo Mehorić. Oni su izlaskom na teren pratili radove i uvidjeli da je u velikoj mjeri devastirano šumsko područje uz taj put kao i korita potoka koji se ulijevaju u rijeku Trstionicu. Nakon toga počeli su se intenzivno obraćati nadležnim institucijama na svim nivoima.
Foto: Resursni Aarhus centar u BiH
“Postoji duga lista tih kojima smo se obraćali. Neki najupečatljiviji dopisi su oni upućeni Općini Kakanj u kojima smo dobijali jedan uporan odgovor da oni ne znaju šta se dešava u Mehoriću. Od novembra 2021. do jula 2022. službe Općine su tvrdile da ne znaju šta se dešava, ali su se pravili mrtvi na upite i nisu se sjetili već kod prvog upita izaći na teren i vidjeti. Umalo da povjerujem u to! I povjerovala bih kad bih zažmirila da ne vidim šta piše na dokumentu u kojem se daje urbanistička saglasnost za postavljanje određenih objekata u Mehoriću – u potpisu „služba Općine“. A onda „nikne“ nelegalna betonara na sred Mehorića! I niko ništa ne zna,” rekla je Hajrija Čobo, aktivistkinja ove neformalne grupe građana.
Pored Općini, oni su se obraćali i Agencije za vodno područje rijeke Save gdje su ih iz Agencije informisali da nisu davali nikakve saglasnosti za ovo područje. Na tom području se kako ona navodi u tom periodu nalazila i nelegalna betonara.
“Tim odgovorom Agencije i naredbom kantonalnog inspektora smo i uklonili betonaru. No, to nije cijela istina! Požalili smo se na teško zagađenje Vrućeg potoka (pitki planinski potok) koji zagađuje Trstionicu, a ona Bosnu i to je čak vidljivo i na satelitskim snimcima koje smo postavili na stranici. Agencija nam u odgovoru kaže da nije nadležna,” prisjeća se ona.
Dodaje kako su se još obraćali i glavnom federalnom inspektoru za rudarstvo, koji je u svom „nalazu“ on istakao da na Vrućem potoku nije bilo promjena, da je potok Boriva daleko od rudnika, a potok Trstionica još dalje. Što aktivisti/kinje smatraju nelogičnim jer je Trstionica rijeka u koju se ulijevaju ovi potoci pa je samim time sve što se dešava u jednom potoku uzročno-posljedično vezano i za rijeku. Pored toga aktivisti/knje ove grupe su se kako Čobo napominje obraćali i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma ali nisu nikada dobili odgovor. Dodaje još kako je duga lista dopisa koje su slali institucijama ali da ipak ima svijetlih primjera.
“Kantonalna inspekcija za šumarstvo i vodna inspekcija rade dobar posao. Kad se sve ovo završi, neke od ovih rijetkih nalaza ću izraditi na bilbord i tako slaviti pobjedu zajedno sa inspektorima koji su pošteno odradili svoj posao,” kaže ona.
Početkom maja ove godine na 19. sjednici Vlade Zeničko-dobojskog Kantona, odlučivalo se između ostalog o prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine-olova, cinka i barita, sa pratećim plemenitim metalima u Općini Vareš. Iako je Vlada usvojila ovaj prijedlog, iz Naše Stranke su se usprotivili usvajanju ove odluke te njihov ministar u vladi nije glasao za odluku. Potpredsjednica Skupštine Zeničko- dobojskog kantona, Behija Kulović navodi kako će se spomenuta istraživanja vršiti na vodozaštitnoj zoni rijeke Bukovice iz koje se pitkom vodom opskrbljuje cijela općina Kakanj te da zbog toga ona i njen kolega iz stranke nisu podržali ovu odluku.
“Građanke i građani Kaknja s pravom se osjećaju zabrinutima jer nema ubjedljive argumentacije da neće ostati bez pitke vode. Naša stranka se i prije kroz Općinsko vijeće Kakanj ali i kroz Skupštinu ZDK zalagala za zaštitu prirodnih područja, između ostalih i ovog. Ovakve stvari nećemo podržati jer zdravlje građana i naše okoline preče nam je od bilo čijeg profita, pa ni naš ministar u Vladi ZDK nije glasao za spornu odluku. Nastavit ćemo preispitivati ovu odluku i dati punu podršku građanima te biti njihova politička snaga u borbi za pitku vodu u koju će se nesumnjivo upustiti,“ govori ona.
Ona dodaje kako je glavni razlog zbog kojeg su se usprotivili dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju olova, cinka i barita sa pratećim plemenitim metalima u općini Vareš upravo izostanak ubjedljive argumentacije da Kakanj neće ostati bez pitke vode.
“Mi jesmo za privredni razvoj, ali ne na račun osnovnog ljudskog prava na pitku vodu,” zaključila je ona.
Uloga Evropske Banke za obnovu i razvoj i djelovanje Eastern Mining-a u lokalnoj zajednici
Investicija koju u Varešu Eastern Mining realizuje podržana je od strane Evropske Banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 6.84 miliona eura. S obzirom da je obaveza EBRD-a da za svaku investicuju koju podrži prati i utjecaj na okoliš, aktivisti/knje iz Kaknja su se zbog toga obratili i banci. U njihovoj žalbi upućenoj EBRD-eu, grupa od 103 građanina i građanke navodi da su od 2020. godine i sve više nakon toga svjedoci razornih šteta na prirodnim resursima područja Boriva i oko rijeke Trstionice i njenih pritoka, uključujući bespravnu sječu šume, zagađenje nekoliko izvora pitke vode koji opslužuju lokalne zajednice te da su primjetne štete po biodiverzitet rijeka itd.
U januaru ove godine, delegacija EBRDa je zbog ove žalbe posjetila lokalne aktiviste/kinje, lokalne vlasti i Eastern Mining kako bi utvrdili da li je javnost jasno i transparentno informisana o radovima koje provodi Eastern Mining, na koji način je javnost bila uključena u proces odlučivanja te da li Eastern Mining i kompanije koje izvode radove za njih na lokalnom području poštuju propise o zaštiti okoliša. Ovaj slučaj je još uvijek otvoren, a do sada aktivisti/kinje nisu informisani da li je donesena ikakva odluka ili su poduzete neke konkretne mjere nakon spomenute posjete.
Ipak, u Kaknju još uvijek ne postoji visoka svijest građana/ki o potencijalnoj opasnosti zbog geoloških istraživanja. Kako navodi općinski vijećnik iz Kaknja, Dževdet Huskić.
“Moram reći da većina stanovništva u Kaknju i okolini ne prepoznaje opasnost koja dolazi sa rubnog područja naše općine, na granici sa općinom Vareš u gornjem toku rijeke Trstionice koju već gubimo. Potrebno je voziti se skoro sat vremena da samo naslutite glomaznost devastacije prirodnog bogatstva i ugroženosti vodozahvata koja se dešava i koja prijeti da Kraljevu Sutjesku vrlo brzo, a Kakanj uskoro ostavi bez pitke vode. Govorim o više desetina hiljada ljudi kojima prijeti onečišćenje izvorišta,” zaključuje on.
Važno je istaći kako je Eastern Mining intenzivirao svoje djelovanje u lokalnim zajednicama Vareš, Kakanj i Breza te kroz svoju fondaciju nude male grantove za lokalne nevladine organizacije te stipendiraju učenike i učenice iz ove tri općine. Pored toga, skoro konstantno i intenzivno pozivaju mlade da se prijave na njihove konkurse za zapošljavanje i na svojim društvenim mrežama promovišu priče i iskustva onih koji koriste njihove grantove, te svojih zaposlenih. Ipak, aktivisti su upozoravali da je to na određeni način kratkoročna kupovina lokalnog stanovništva ili popularno nazvan greenwashing.
Želimo da naša djeca ostanu živjeti u Jezeru
Kao što je već navedeno kompanije koje žele vršiti geološka istraživanja i rudariti u Varešu i Kaknju i Jezeru, povezuje jedna osoba a to je direktor Lykos Balkan Metals-a, Miloš Bošnjaković. Ipak, za razliku od lokalnog stanovništva u Varešu i Kaknju, veliki broj građana i građanki Jezera ali i Jajca, kao i značajan broj općinskih odbornika iz Skupštine Općine Jezero se otvoreno i glasno protive namjerama ove kompanije da vrši geološka istraživanja na području njihove općine.
Jezero je mala općina koja obiluje prirodnim bogatstvima od šuma do voda za koje su građani i građanke ove općine vezani i žele ih zaštiti kako su istakli mnogo puta u medijima po svaku cijenu. Zbog toga su udruženo djelovali, zahtijevajući od općinske načelnice Snježane Ružićić i svih općinskih odbornika da se izjasne da li podržavaju volju građana ili želje investitora. Mještani Jezera su odmah po saznanju da postoji plan da se vrše geološka istraživanja lokalnim vlastima a kasnije i medijima izrazili sumnje da bi bilo kakvo istraživanje moglo izazvati teško zagađenje vodenih tokova, u koje spadaju i rijeka Pliva i Veliko plivsko jezero.
Da bi istraživanja trebalo obustaviti, saglasili su se i odbornici Skupštine opštine Jezero. Oni su krajem oktobra jednoglasno usvojili zaključke, kojima se traži zabrana geoloških istraživanja na području ove opštine, taj zahtjev su uputili prema nadležnom ministarstvu. Iz prva, mještani su imali i podršku načelnice općine. Međutim, nakon što su iz Lykosa objavili kako su pronašli zlatne žile na rubnim područjima ove općine, građani/ke su bili razočarani jer je načelnica kasnije davala neutralne izjave za medije.
Jedan od odbornika koji se jasno usprotivio namjerama ove kompanije da vrši geološka istraživanja je i Milan Kutanjac. On je naglasio kako je mještanima Jezera uvijek bio važan njihov zavičaj pa i njemu, te da im nema opstanka ukoliko se unište priroda sa kojom oni žive već generacijama.
“Ja želim da moja djeca i bilo čija djeca ostanu ovdje i da žive u dolini Plive, mogu ostati dok god naša Pliva nesmetano teče. Naša općina je bogata jer imamo jedinstvena prirodna bogatstva i ogroman turistički potencijal, imamo potencijal za proizvodnju zdrave hrane, ribarstvo, šumarstvo. Sve to su zdrave investicije na kojima možemo graditi našu zajednicu a ne na rudnicima,” govori on.
Ekološki aktivista Dragan Kačar je 12. oktobra 2022. godine nadležnom organu opštine Jezero podnio prijavu za inspekcijski nadzor i obustavljanje geoloških istraživanja na lokaciji Bag-Babaci, koje izvode SNK “Metali”. Kačar je u prijavi kao razlog za vršenje inspekcijskog nadzora naveo i da se bušenje vrši unutar naseljenog mjesta Prisoje, što je u suprotnosti sa Zakonom o geološkim istraživanjima Republike Srpske. Osim toga, kako je u prijavi naveo, radovi u se izvodili svakodnevno 24 sata, noću i pod reflektorima, što unosi nemir među stanovništvo.
U oktobru 2022. godine su se mještani Jezera i prvi puta okupili na mirnom protestnom skupu sa kojeg su poručili da ne žele nikakva geološka istraživanja u Jezeru. Oni su bili istrajni u svome zahtjevu prema svim nadležnim da ne dozvole nikakva istraživanja i zahtijevali da se poštuje pravo njih kao mještana da odlučuju o ovom pitanju. Lykos je nakon toga, u februaru 2023. godine pokušao sprovesti anketu među mještanima Jezera u okviru koje su ih pitali da li podržavaju nastavak geoloških istraživanja. Aktivisti su uvidjeli da se takvo anketiranje sprovodi nezakonito i nenajavljeno pa su upozorili građane da ne potpisuju ništa niti da podliježu bilo kavim pritiscima, te da nisu dužni odgovarati na ta pitanja radnicima Lykosa. Ipak, Lykos je na svojoj web stranici objavio rezultate anketiranja. Navodi se da su radnici ove kompanije u periodu od 13. do 15. februara 2023. godine proveli anketiranje u 222 domaćinstva i intervjuisali 371 stanovnika, gdje je istaknuto da su se geološkim istraživanjima protivila 32 stanovnika, a osam ih je bilo neutralno. Aktivisti okupljeni oko inicijative “Stop rudnicima u dolini Plive” upozorili su javnost da je cilj ankete bio obmanuti javnost.
Nedugo nakon toga, krajem februara 2023. godine građani i aktivisti organizovali su proteste kako bi još jednom poslali poruku kako ne žele da se u Jezeru vrše bilo kakva geološka istraživanja a još manje iskopavanje ruda. U protestu su ih podržali i građani iz susjedne općine Jajce kao i građani/ke i aktivsti/kinje iz Banja Luke, Doboja, Fojnice, Sarajeva, Kaknja, Istočnog Sarajeva itd. Nekoliko dana prije protesta, Lykos je na svojoj web stranici objavio kako su predstavnici njihove kompanije imali sastanak u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske na kojem su bili prisutni resorni ministar Petar Đokić, pomoćnik ministra Esad Salčin, koji su tada naglasili da su geološka istraživanja u interesu svake države. Narednog mjeseca, u martu 2023. godine Lykos podnosi tužbu za klevetu protiv aktivistkinje Amela Šabić Ahmečković.
Pokušaj ušutkivanja aktivista i općinskih odbornika opomenama pred tužbu i tužbama
S obzirom da je protivljenje geološkim istraživanjima u Jezeru privuklo značajnu medijsku pažnju, šira javnost je upoznata o borbi građana Jezera da se uvaži njihovo mišljenje ali i o aktivnostima kompanije Lykos. Nakon što su po zahtjevu građana/ki u oktobru 2023. i općinski odbornici iz Jezera usvojili Zaključak u kojem su tražili od Vlade Republike Srpske da ukine rješenje za geološka istraživanja prethodno izdato ovoj kompaniji od strane nadležnog ministarstva. Nakon toga, u oktobru 2022. godine uslijedile su i opomene pred tužbu od strane ove kompanije a u martu ove godine protiv aktivistkinje Amele Šabić Ahmečković ista kompanija podnijela je tužbu za klevetu.
Na adresu svih 13 odbornika u Skupštini Opštine Jezero iz advokatske kancelarije Ognjen S. Avlijaš iz Bijeljine, u ime “SNK Metala”, stigla je opomena u kojoj se traži objašnjenje zašto su glasali za zaključak. Kako je objavljeno na Facebook stranici “Stop rudnicima u dolini Plive” odbornici su upozoreni “ukoliko radovi budu obustavljeni i zabranjeni, ‘SNK’ će biti prinuđen da svoja prava ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom“. Iako su građani/ki dijelili informacije na društvenim mrežama da su u Jezeru mnogi dobili opomene pred tužbe, kompanija se oglasila da to nisi bile opomente pred tužbu već “samo opomene” koje su poslate jer su svojim aktivnostima građani i odbornici naštetili ugledu kompanije.
Nakon održanih mirnih protesta u Jezeru u februaru ove godine, aktivstkinja Amela Šabić Ahmečković tužena je za klevetu od strane iste kompanije. U tužbi je tada navedeno kako je ona svojim istupima u javnosti, medijima i na društvenim mrežama naštetila ugled ovoj kompaniji te je označena kao krivac za pad vrijednosti dionica “Lykos Balkans Metals” i „SNK Metali“ na australijskoj berzi.
Strategic Lawsuit Against Public Participation (SLAPP) ili “strateška sudska tužba protiv participacije javnosti“ je tužba s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkavanja kritičara na način da ih se optereti procesom i troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike ili protivljenja. Ove vrste tužbi nisu usmjerene samo protiv medija i novinara nego i protiv drugih aktera društva, najčešće aktivista i nevladinih organizacija itd. Amela je dobila podršku svoje zajednice ali i aktivista iz cijele BiH, te je bila uvjerena da se nema šta brinuti jer je kako je istakla govorila uvijek istinu.
“Uvijek sam govorila istinu i zalagala se da se naše Jezero, naša Pliva, naša priroda sačuvaju. Nama ne trebaju geološka istraživanja već razvoj turističkih potencijala i očuvanje ovog blaga koje imamo a rudnik i turizam ne mogu zajedno,” rekla je ona.
Početkom maja ove godine, tužitelj je povukao tužbu za klevetu protiv Šabić Ahmečković, nakon informacije koju je dobila od svoje advokatice, ona je istakla kako je povlačenje tužbe važno za sve one koji se bore protiv geoloških istraživanja jer ta tužba nije bila usmjerena samo protiv nje već protiv svih stanovnika Jezera koji se otvoreno bore protiv geoloških istraživanja.
Podsjećamo da je Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske dalo dozvolu za istraživanja kompaniji SNK Metali na području općina Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad i to je rješenje koje je objedinjeno za te tri opštine. Dok Lykos nastavlja geološka istraživanja na području Mrkonjić Grada, građani i građanke Jezera još uvijek čekaju ishod ove borbe. Iako se još uvijek jasno protive bilo kakvom geološkom istražianju, Skupština opštine Jezero, prema izjavama investitora “Lykos Balkans Metals”, u ovom mjesecu treba dati odobrenje za nastavak istraživanja.
Resursni Aarhus centar u BiH