ZAGREB – Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa, WWF upozorava da trebamo promijeniti stav o važnosti močvara te zaboraviti na nekadašnje teze gdje su ljudi močvarna područja smatrali prljavima i izvorima različitih bolesti. Upravo takva razmišljanja dovela su do devastacije tih vlažnih staništa koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu.
Zemlje naše regije su među 169 država svijeta potpisnica Ramsarske konvencije koja nas obvezuje na očuvanje močvara. Tako se na Ramsarskom popisu močvara od međunarodne važnosti nalaze hrvatski parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, ribnjaci Crna Mlaka, te delta Neretve.
Delta Neretve pod prijetnjom
„Zahvaljujući dobrom upravljanju parkovima prirode, Lonjsko polje i Kopački rit močvarna su područja u kojima se može prepoznati sva njihova ljepota i vrijednost. Osim što su središta biološke raznolikosti, oni i ljudima pružaju brojne usluge: od zaštite od poplava i pročišćavanja voda, preko prirodnih resursa poput drva i ribe, do skladištenja ugljičnog dioksida i brojnih socio-ekonomskih usluga za turizam i rekreaciju. Međutim, na primjeru delte Neretve vidimo kako se zbog neodrživog korištenja močvarno stanište može dovesti do ruba opstanka. Već nekoliko godina postoji inicijativa da se i delta Neretve proglasi parkom prirode, što bi dovelo do boljeg upravljanja i oporavka tog područja“, navodi Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, dodajući da bi bolje upravljanje vratilo veći broj riba i ptica na to prekrasno područje.
„Očuvana delta Neretve je potencijal za budući dobar život lokalne zajednice, koji bi trebao biti prepoznat kao mogućnost za razvoj, a ne kao prijetnja razvoju. Mandarina iz parka prirode imala bi puno veću vrijednost nego ova današnja, a lokalnim vlastima upravo je to prijetnja, jer se boje da će biti ograničeni zakonom. Istina je da bi nekih ograničenja bilo, no dobrobiti bi bile puno veće i dugoročnije“, naglašava Popović Dujmović.
Loše zakonodavstvo utjecalo na katastrofalno stanje močvara u BiH
Tri su međunarodno zaštićene močvare u Bosni i Hercegovini koje štiti Ramsarska konvencija – Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača. Područja su to koja su u posljednjih 20 godina značajno degradirana zbog loših praksi, nepoštivanja vladavine prava te domaćih i međunarodno preuzetih obveza.
„Danas u BiH postoji pravni okvir koji omogućava da naše močvare od međunarodnog značaja budu očuvane. Međutim EU direktive prenose se samo deklarativno dok istovremeno imamo praksu iz 1970-tih. Procjene utjecaja na okoliš rade se nestručno i površno. Okolišne dozvole za objekte koji ugrožavaju međunarodno važne močvare svedene su na puku formalnost i izdaju se bez ikakvih stručnih razmatranja. Rezultat loše provedbe domaćih zakona te zastarjelih praksi i pogleda, koji su u Europi odavno odbačeni, sadašnje je katastrofalno stanje močvarnih ekosustava Hutova blata, Livanjskog polja i Bardače“, ističe Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u BiH.
Skadarskom jezeru prijeti brisanje s popisa Ramsarskih močvarnih područja
U Crnoj Gori, Skadarsko jezero je Ramsarsko područje, a glasi za jedno od najljepših jezera Balkana i predstavlja dom za 280 vrsta ptica i brojne endemske vrste biljaka i životinja. Iako je desetljećima odolijevalo različitim pritiscima, jezero je pod prijetnjom trajne devastacije zbog neplanske gradnje i neodrživog hidroenergetskog razvoja.
„Zabrinjavajući su trendovi neodrživog razvojnog planiranja na području Skadarskoj jezera. Plan izgradnje hidroelektrana na Morači danas podrazumijeva čak osam hidroelektrana, što Vlada drži pod velom tajnosti. Trenutno je u izradi Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Skadarsko jezero koji do 2025. godine podrazumijeva izgradnju mega turističkih struktura, komercijalnih vila i apartmana, čiji kapacitet premašuje za oko 200% broj turističkih smještajnih jedinica u odnosu na 2015. godinu. U zonama netaknute prirode se otvaraju građevinski prostori, grade pristaništa, urušava pejzaž, zbog čega postoji realna opasnost da bi Skadarsko jezero moglo biti izbrisano s popisa Ramsarskih močvarnih područja, o čemu je Crna Gora već upozorena iz tajništva Ramsara. Da bi se spriječio ovaj devastacijski kaos Vlada Crne Gore mora proglasiti moratorij na gradnju na području jezera i definirati stroža ograničenja u pogledu zaštite bioraznolikosti, pejzaža i ekonomije lokalnog stanovništva, koji najvećim dijelom žive od ribarstva i tradicionalnog turizma“, ističe Nataša Kovačević, direktorica udruge Green Home.
Močvare u Sloveniji ubrojene među staništa u najgorem stanju
Slovenija se ponosi sa tri Ramsarska područja koja se protežu kroz 8.205 hektara: Solane Sečovelje, Škocjanske jame i Cerkniško jezero. Unatoč velikim ulaganjima posljednjih godina, močvarna su staništa ipak i dalje na glasu kao ona u najgorem stanju.
„U Sloveniji smo u prošlosti izgubili previše močvarnih staništa zbog čega je situacija daleko od najbolje, što pokazuje i izvješće o stanju biološke raznolikosti u Sloveniji gdje stoji da je upravo ovaj tip staništa među onima u najgorem stanju. Sva su tri Ramsarska područja u Sloveniji uključena i u ekološku mrežu Natura 2000. Polako se vidi pozitivan pomak, zahvaljujući aktivnostima financiranima kroz EU programa LIFE, putem kojeg se u prošlosti obnovilo dosta močvara u Sloveniji“, ističe Neža Posnjak iz programa alpskih rijeka u WWF Adriji.
Nestanak plavnih područja u Srbiji
Deset zaštićenih područja u Srbiji označena su kao Ramsarska područja, a u fokusu rada WWF-a posebno se ističu vlažna i plavna područja uz Dunav i njihova zaštita i obnova. Više od 80% vlažnih staništa nestalo je u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi riječne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala, a s njima i brojne vrste biljaka i životinja.
„Nestankom plavnih područja znatno je smanjen potencijal za ublažavanje poplava. Neophodno je obnoviti što više vlažnih staništa kako bi rijeke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku koja najbolje regulira velike plavne valove”, navodi Duška Dimović, predstavnica WWF-a u Srbiji.